Potrošene rezerve našeg planeta za 2019. godinu
Salvatore Tropea, Ivica Hadaš - Vatikan
Rezerve našeg planeta za 2019. godinu potrošene su puno prije od predviđenog datuma. To je znak upozorenja koji dolazi od Dana ekološkoga duga ('Earth Overshoot Day'), odnosno dana do kojega je čovječanstvo potrošilo sve rezerve koje planet proizvede tijekom godine. Za 2019. godinu datum prekoračenja je 29. srpnja, što je negativni rezultat i pogoršanje u odnosu na prošle godine. Radi se o situaciji koja sve više osiromašuje zemlju i narušava ravnotežu prirode, kao i budućnosti čovjeka – istaknuo je Alfonso Cauteruccio, predsjednik Greenaccorda, talijanske nevladine neprofitne organizacije kršćanskog nadahnuća koja je osnovana 2002. godine i koja društvo pokušava učiniti osjetljivim za pitanja okoliša.
Razina se potrošnje rezervi zemlje počela računati sedamdesetih godina prošloga stoljeća, zahvaljujući inicijativi 'Global Footprint Networka', neprofitne udruge koja razvija sredstva za promicanje održivosti okoliša. Službeno je prvi dan prekoračenja potrošnje rezervi bio 21. prosinca 1971. godine, kada je zemlja zabilježila deset dana koji su prelazili granicu svjetskih rezervi. Od tog dana trend je uvijek bio negativan, a posebno se nastavio pogoršavati, tako da je prošle godine do granice došao već 1. kolovoza, s dobra 152 dana praznine u odnosu na kalendarsku godinu.
Takav negativan podatak koji računa da su trenutno potrošene zalihe jednake 1.7 godišnjeg regenerativnog kapaciteta zemlje i procjenjuje se da će, nastavljajući tim korakom, oko 2050. godine čovječanstvo potrošiti čak dvostruko više nego što planet proizvede. Generacija smo cvrčaka, a ne mrava – rekao je Alfonso Cauteruccio za našu radijsku postaju i objasnio – naime, pretjerujemo u potrošnji i nemamo onu umjerenost koju nas Zemlja moli. S prirodom se ne smije šaliti, jer kada se jednom dogode velike štete, nema više kajanja.
Utjecaj na okoliš dana prekoračenja potrošnje koji dolazi tako rano, pogađa mjesta na zemlji koja su već u velikoj mjeri destabilizirana zbog suše, krčenja šuma i dezertifikacije. No osobito su ugrožene rezerve hrane upravo zato što se parametri za definiranje tog izračuna odnose na potrošnju voća, povrća, mesa, ribe, vode i drva. U tom smislu mediteransko je područje među onima s najvećim rizikom, posebno zbog zaliha ribe, od kojih je čak 87% podložno prekomjernom iskorištavanju, kako u jednom priopćenju tumači nevladina organizacija MedReAct, koja promiče aktivnosti oporavaka morske bioraznolikosti u Sredozemlju.
Općenito kada je riječ o potrošnji zaliha zemlje, najugroženije su dvije male zemlje kao što su Katar i Luksemburg, no i Sjedinjene Američke Države vratile su se među države koje najviše troše. Među zemljama koje najmanje troše nalaze se Jamajka i Vijetnam, tako da se procjenjuje da kad bi sve zemlje bile takve, zalihe bi se iscrpile sredinom prosinca. Predsjednik Greenaccorda ističe kako je Italija u tom smislu u lošijem položaju u odnosu na druge zemlje, jer su njezine zalihe potrošene već 15. svibnja, a u još je goroj situaciji europski kontinent čije su zalihe potrošene već 10. svibnja.
Po mišljenju Alfonsa Cauteruccia, papa Franjo je enciklicom 'Laudato Sí' i svojim brojnim apelima za brigu o stvorenom bio prorok po pitanju okoliša, zahvaljujući i onome što Sveti Otac naziva ekološkim obraćenjem. Trebamo slušati Papine riječi kako bismo mijenjali svoj mentalitet i način djelovanja – rekao je predsjednik Greanaccorda i primijetio – Zapravo, Papa je bio dalekovidan u tom smislu i znanstveni svijet mu priznaje da je dao novo dostojanstvo tim temama i problemima. Pitanje okoliša dobit će na važnosti posebno Sinodom za Amazoniju koja će se održati od 6. do 27. listopada.
Unatoč dramatičnom negativnom trendu posljednjih nekoliko desetljeća, još uvijek je moguće preokrenuti smjer. Po mišljenju inicijative Global Footprint Network, ako svake godine pomaknemo naprijed datum prekoračenja potrošnje zaliha za pet dana, čovječanstvo će se vratiti u sklad sa svojim planetom prije 2050. godine. Ta neprofitna udruga za ovu godinu predlaže neke konkretne akcije koje treba odmah provesti u praksu i procjenjuje njihov utjecaj na dan prekoračenja. Primjerice, zamijeniti 50% konzumacije mesa vegetarijanskom prehranom pomoglo bi pomaknuti datum prekoračenja za 15 dana. Osim toga, smanjenje komponente emisije CO2 za 50%, pomaknulo bi datum za čak 93 dana.
Na kraju, pokrenuta je posebna kampanja, „Steps to #MoveTheDate“, koja upozorava na pet područja u kojima treba utjecati na troškove: energija, hrana, grad, stanovništvo i planet. Mogućnosti za konkretne akcije jesu, primjerice, pokretanje dijaloga o problemu prenaseljenosti, dobre prakse na radnom mjestu kao što su smanjenje rasipanja hrane ili pak podnošenje zahtjeva vlastitim vladama da upravljaju prirodnim bogatstvima na odgovoran i održiv način.
Stoga, moguće je vratiti se natrag i u tom je smislu veliki izazov imati veću svijest o tome koliko je važna osobna odgovornost svakog od nas. Dobro je imati povjerenja u tehnologije koje nam mnogo pomažu u rješavanju nekih problema vezanih uz pitanje okoliša, no ako potom ne raste i osobna odgovornost, prednosti koje donosi tehnologija pokazat će se beskorisne – zaključio je Alfonso Cauteruccio.
