Papa na audijenciji: Sv. Daniel Comboni bio je pun revnosti za Afriku
Sv. Daniel Comboni bio je apostol Afrike, čija je revnost proizašla iz radosti evanđelja i svjedočenja ljubavi dobrog Pastira.
Papa Franjo je na redovnoj općoj audijenciji na Trgu sv. Petra u srijedu, 20. rujna razmišljao o svecu talijanskog podrijetla nastavljajući niz kateheza o osobama koje su utjelovljivale apostolski žar u Crkvi.
Sv. Comboni, talijanski biskup koji je služio u misijama u Africi, proglašen je blaženim u bazilici sv. Petra 1996., a svetim 2003. godine.
Zajednica „Obitelj Comboni“ sastoji se od 3000 misionara. Uključuje Comboni misionare Srca Isusova, koje je 1867. osnovao sv. Comboni; sestre misionarke Comboni, utemeljene 1872.; potom svjetovne misionare Comboni, koji su dodani u drugoj polovici 20. stoljeća, te druge laičke skupine, uključujući misionare laike Comboni, koji crpe inspiraciju iz iste karizme te su rasprostranjeni u mnogim zemljama.
Svjedočenje o ljubavi dobrog Pastira
Papa je u svojoj katehezi istaknuo revnost sv. Combonija prema Africi koja je ostavila značajno nasljeđe, napomenuvši: Sv. Danijel svjedočio je o ljubavi dobrog Pastira koji ide u potragu za izgubljenim i daje svoj život za stado.
Papa je revnost sv. Daniela Combonija opisao kao energičnu i proročansku, suprotstavljenu ravnodušnosti i isključenosti, ističući da je svetac misionar u svojim pismima iskreno prozivao svoju ljubljenu Crkvu koja je predugo zaboravila Afriku.
Revnost za Afriku
Svjedočanstvo sv. Daniela Combonija, apostola ispunjenog revnošću za Afriku, bilo je toliko veliko, da je Papa u katehezi istaknuo njegove spise o ljudima s afričkog kontinenta.
Oni su osvojili moje srce koje živi samo za njih. Umrijet ću s Afrikom na mojim usnama. Također im je napisao da će najsretniji dan u njegovom životu bit će onaj u kojemu će moći dati život za njih.
To su riječi, rekao je Papa, nekoga tko je zaljubljen u Boga i u braću i sestre kojima je služio u svom misionarskom poslanju.
Strahote ropstva
U tom kontekstu, Papa je podsjetio da je sv. Comboni svjedočio „užasu“ ropstva, prepoznajući ga kao zlo.
Ropstvo svodi čovjeka na stvar i čovjekova se vrijednost svodi na to da bude nekome ili za nešto koristan, rekao je Papa.
Comboni je, u svjetlu Krista, bio svjestan zla ropstva; shvatio je, k tome, da je socijalno ropstvo ukorijenjeno u dublje ropstvo – ropstvo srca, ropstvo grijeha, od kojeg nas Gospodin oslobađa, dodao je rimski biskup.
Kao kršćani smo, dakle, pozvani boriti se protiv svakog oblika ropstva, naglasio je Papa, požalivši se da nažalost, ropstvo, kao i kolonijalizam, nije nešto što pripada prošlosti.
Afrika koju je sv. Comboni toliko volio
Papa Franjo je osudio sukobe diljem Afrike koju je sv. Comboni toliko volio te je kritizirao svako političko iskorištavanje i gospodarski kolonijalizam. Rekao je da svijet često zatvara oči, uši i usta pred tom velikom tragedijom.
Stoga ponavljam svoj apel: Dosta gušenja Afrike: to nije rudnik koji treba iskoristiti ili tlo koje treba opustošiti, rekao je rimski biskup.
Papa je potom podsjetio na izazove s kojima su se susreli sv. Comboni i drugi misionari u Africi, na njihovu veliku vjeru i ustrajnost.
No, dok su drugi odlazili iz Afrike, Comboni to nije učinio, rekao je papa Franjo.
Afriku spasite Afrikom
Papa je podsjetio da je nakon razdoblja razlučivanja sv. Danijel osjetio da ga Gospodin nadahnjuje na novom putu evangelizacije, što je sažeo riječima: „Afriku spasite Afrikom“.
Bila je to snažna intuicija, naglasio je Sveti Otac, koja je pridonijela obnovi njegovog misionarskog zalaganja: evangelizirane osobe nisu bile samo „objekti“, nego i „subjekti“ misije.
Budući da je sv. Daniel želio učiniti sve kršćane protagonistima evangelizacijskog pothvata, Papa je rekao da je u svoja nastojanja uključio mjesni kler i promicao laičku službu kateheta. Katehete su blago Crkve: katehete su oni koji idu naprijed u evangelizaciji, istaknuo je papa Franjo.
Također je njegovao umjetnost i zanimanja, potičući ulogu obitelji i žena u preobrazbi kulture i društva.
Koliko je samo važno, i danas, nastavio je Papa, da vjera raste i da se čovjek razvija unutar misionarskih konteksta, namjesto da se u njih presađuju izvana nametnuti modeli ili da se sve svodi na besplodni asistencijalizam!
Radost evanđelja
Papa je dalje istaknuo kako velika misionarska strast sv. Combonija nije bila u prvom redu plod ljudskog zalaganja, već snaga koju je potaknuo Krist.
Njegov je žar, rekao je papa Franjo, proizlazio iz radosti evanđelja, nadahnjivao se na Kristovoj ljubavi i vodio do ljubavi prema Kristu!
Izvor misionarske sposobnosti za sv. Combonija je, naglasio je Sveti Otac, dakle bila ljubav, posebice žar da s drugima dijeli njihovu patnju i trpljenje.
Papa je zamolio okupljene vjernike na Trgu sv. Petra da razmišljaju o onima koji su danas razapeti nepravdom i pozvao sve da molimo za njih. Također je rekao prisutnima da se sjete siromaha. Ne zaboravite siromahe, napomenuo je, jer oni će nam otvoriti vrata neba.
(Vatican News – dcl; am)
