Papa Franjo: Prekinimo besmisleni rat koji se vodi protiv stvorenoga svijeta

U svojoj poruci za Svjetski dan molitve za brigu o stvorenom svijetu, objavljenoj u četvrtak, 25. svibnja u Vatikanu, a uoči proslave koja će se obilježiti 1. rujna 2023. papa Franjo odabrao je temu „Neka poteku pravda i mir“, nadahnutu riječima proroka Amosa: „Pravda nek’ poteče kao voda i pravica k’o bujica silna“ (5, 24).

Papa počinje poruku primjećujući da „Bog želi da vlada pravda; što je za naše živote djece stvorene na Božju sliku jednako važno kao voda za naš fizički opstanak“. Bog želi da svatko pokušava biti pravedan u svakoj situaciji, da se uvijek trudi živjeti u skladu s njegovim zakonima i tako omogućiti da život procvjeta u svojoj punini.

Papa Franjo prvi je ustanovio Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu (1. rujna 2015.), s ciljem poticanja vjernika diljem svijeta da mole za naš zajednički dom. Dan također označava početak ekumenskog dosega koji okuplja kršćane na molitvu i zajednički rad u tzv. vremenu stvaranja koje traje do 4. listopada, blagdana svetog Franje Asiškog.

Sklad srca

Podsjećajući na svoje apostolsko putovanje u Kanadu u srpnju 2022., a posebno na posjet domorodačkom narodu na obalama jezera „Lac Ste Anne“ u Alberti, Papa je razmišljao o tome kako su mnogi ljudi kroz stoljeća nalazili „utjehu i snagu“ u tim vodama, uspoređujući tamošnju prirodnu ljepotu s „majčinskim otkucajima srca zemlje“. I kao što srce bebe u utrobi kuca u skladu s majkom, tako i mi „trebamo uskladiti vlastiti životni ritam s ritmom stvaranja, koje nam daje život“.

Ističući činjenicu da je mnogo naše braće i sestara spriječeno piti iz te moćne rijeke, Papa piše: „Poslušajmo naš poziv da budemo uz žrtve ekološke i klimatske nepravde i da prekinemo ovaj besmisleni rat protiv stvorenog svijeta“.

Unutarnja i vanjska pustinja

Podsjetivši na papu Benedikta XVI. koji je jednom primijetio kako vanjske pustinje rastu zbog unutarnjih pustinja koje su postale tako goleme, papa Franjo je osudio pohlepu i sebičnost, koja danas remeti vodeni ciklus na planetu. Prijetnje našem planetu i izvorima vode su brojne, napominje Papa; fosilna goriva i uništavanje šuma koji pridonose klimatskim promjenama; iscrpljivanje i onečišćenje izvora slatke vode kroz ekstremne prakse ili nekontrolirane mega-rudarske projekte i intenzivni uzgoj životinja.

Moramo hitno djelovati, kako bismo stvorili održiviji i pravedniji svijet, napominje Papa pozivajući se i na ozbiljna upozorenja Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Naglašava da je moguće spriječiti da se dogodi najgore ako se svi ujedinimo kako bismo osmislili održivije načine za sadašnji život i za budućnost.

Osobna i društvena transformacija

Posebno se osvrćući na kršćanske zajednice, Papa piše da svi možemo pridonijeti promjeni za dobro tako što ćemo „odlučiti preobraziti svoja srca, svoje stilove života i javne politike koje upravljaju našim društvima“.

Preobrazba naših srca ključna je početna točka za „ekološko obraćenje“ na koje nas je potaknuo sveti Ivan Pavao II., piše Papa, uključuje „obnavljanje našeg odnosa sa stvorenim svijetom tako da ga više ne gledamo kao objekt koji treba iskorištavati, već da ga čuvamo kao Stvoriteljev sveti dar“.

Nadalje, trebamo promijeniti način na koji živimo, napominje Papa citirajući patrijarha Bartolomeja, te se pokajati za svoje „ekološke grijehe“. Tim se grijesima, piše Papa, nanosi šteta svijetu prirode i našoj braći i sestrama.

„Uz pomoć Božje milosti“, dodaje Papa, „usvojimo stilove života u kojima se stvara manje otpada i u kojima ima manje nepotrebne potrošnje, osobito tamo gdje su proizvodni procesi toksični i neodrživi“.

„Budimo što je moguće svjesniji svojih navika i ekonomskih odluka kako bi svima bilo bolje – našim bližnjima ma gdje bili, ali i budućim naraštajima“, ističe Papa.

Surađujmo u Božjem stalnom djelu stvaranja kroz pozitivne izbore, nastavlja Papa, umjerenijim korištenjem resursa, odlaganjem i recikliranjem otpada, te većim korištenjem dostupnih proizvoda i usluga koji su ekološki i društveno odgovorni.

Konačno, trebamo pogledati naše javne politike, posebno „ekonomske politike koje promiču skandalozno bogatstvo za nekolicinu privilegiranih i ponižavajuće uvjete za mnoge druge“, jer one ozbiljno ugrožavaju mir i pravdu.

Upućujući apel da se čuje naš glas kako bi se zaustavila ova nepravda prema siromašnima i budućim generacijama, koja će snositi najgore posljedice klimatskih promjena, Sveti Otac potiče sve ljude dobre volje da se ponašaju u skladu s tim smjernicama za društvo i prirodu.

Sinodalnost za naš zajednički dom

Podsjećajući na Sinodu o sinodalnosti koja će otvoriti svoje prvo zasjedanje u listopadu, neposredno nakon zatvaranja vremena stvaranja 4. listopada, Papa piše da je na sličan način „cijeli Božji narod pozvan na zadivljujuće putovanje sinodskog dijaloga i obraćenja“.

Podupire snagu zajedništva bezbrojnih mjesnih Crkava, od kojih svaka ima jedinstven i nezamjenjiv doprinos, i moli da Duh Sveti vodi naša nastojanja da „obnovimo lice zemlje“.

„Poput riječnog sliva s brojnim malim i većim pritocima, Crkva je zajednica bezbrojnih mjesnih Crkava, redovničkih zajednica i udruga koje crpe iz istih zajedničkih voda. Svaki izvor daje svoj jedinstveni i nezamjenjivi doprinos“.

Zaključio je kako „naša sinodska Crkva treba biti izvor života za naš zajednički dom i sve njegove stanovnike... sijući pravdu i mir na svakom mjestu do kojega stigne“.

„U ovom vremenu stvaranja, kao Kristovi sljedbenici na našem zajedničkom sinodskom putu, živimo, radimo i molimo da naš zajednički dom ponovno vrvi životom. Neka Duh Sveti ponovno lebdi nad vodama i vodi naše napore da „obnovimo lice zemlje“.

(Vatican News – am)