Traži

Papa Franjo (arhivska snimka - Vatican Media) Papa Franjo (arhivska snimka - Vatican Media) 

Papa: Crkva nije dom samo za neke, nego za sve

Ulomci intervjua s papom Franjom s kojim je razgovarao Paolo Rodari za Švicarsku radioteleviziju (RSI) objavljeni su danas, a cjeloviti intervju će biti emitiran u nedjelju, 12. ožujka uoči desete obljetnice njegova izbora za Rimskog biskupa, koja se slavi u ponedjeljak, 13. ožujka. Među temama bile su potreba njegovanja kulture dobrodošlice, rat u Ukrajini i drugi sukobi, odnosi s prethodnikom Benediktom XVI., promišljanje o životu poslije smrti

Papa Franjo otvorio je vrata Doma svete Marte, svoje rezidencije u Vatikanu, RSI-u – švicarski radio i televizija talijanskog govornog područja – za intervju posvećen desetogodišnjici njegova pontifikata. Emitiranje je predviđeno u nedjelju, 12. ožujka 2023., navečer na stranici www.rsi.ch.

U njemu Papa govori o tome da ne razmišlja o ostavci, ali objašnjava što bi ga moglo nagnuti na to: Umor zbog kojeg stvari ne vidite jasno. Nedostatak jasnoće, nedostatka znanja kako procijeniti situacije. Govori o onome što mu najviše nedostaje iz života u Buenos Airesu, a to su šetnje, hodanje ulicom, ali je uporan u tome da mu je dobro u Rimu, jedinstvenom gradu, iako briga ne nedostaje.

Mi smo u svjetskom ratu, kaže Papa. Počelo je u dijelovima i sada nitko ne može reći da nije globalan. Sve su velike sile upletene. A bojno polje je Ukrajina. Tamo se svi bore. Papa Franjo kaže da ruski predsjednik Vladimir Putin zna da bi se želio susresti s njim, no tu su svi imperijalni interesi, ne samo Ruskog carstva, nego i imperija drugih.

Sveti Oče, koliko ste se promijenili u ovih deset godina?

Star sam. Slabije sam fizičke izdržljivosti, ozljeda koljena je bila tjelesno poniženje, iako sada već dobro zacjeljuje.

Je li vam bilo teško voziti se u invalidskim kolicima?

Bilo me je malo sram.

Mnogi vas opisuju kao Papu posljednjih. Osjećate li se tako?

Istina je da preferiram one odbačene, ali to ne znači da odbacujem druge ljude. Siromasi su Isusovi miljenici. Ali Isus (od sebe) ne tjera bogate.

Isus traži da se svi dovedu do njegovog stola. Što to znači?

To znači da nitko nije isključen. Kad oni nisu došli na gozbu, rekao je idite na raskrižje i pozovite sve na gozbu koga god nađete, bolesne, dobre i zle, male i velike, bogate i siromašne. Ne smijemo zaboraviti ovo: Crkva nije dom za neke, nije selektivna. Sveti vjerni narod Božji jesu: svi.

Zašto se neki ljudi zbog svojih životnih uvjeta osjećaju isključenima iz Crkve?

Grijeh uvijek postoji. Postoje muškarci Crkve i žene Crkve koji se distanciraju. A to je pomalo ispraznost svijeta, osjećati se pravednijim od drugih, ali to nije ispravno. Svi smo mi grešnici. U trenutku istine stavi svoju istinu na stol i vidjet ćeš da si grešnik.

Kako zamišljate trenutak istine, život poslije smrti?

Ne mogu to zamisliti. Ne znam što će biti. Samo molim Gospu da bude kraj mene.

Zašto ste odabrali živjeti u Domu svete Marte?

Dva dana nakon izbora otišao sam preuzeti Apostolsku palaču. Nije to tako luksuzno. Dobro je napravljena, ali je ogromna. Osjećaj koji sam imao bio je poput naopako okrenutog lijevka. Psihički to nisam mogao prihvatiti. Slučajno sam prošao pored sobe u kojoj sada živim. I rekao sam: Ostajem ovdje. To je hotel, ovdje živi četrdeset osoba koje rade u kuriji. A ljudi dolaze sa svih strana.

Nedostaje li vam nešto iz Vašeg ranijeg života?

Šetnja, hodanje ulicom. Prije sam puno hodao. Koristio sam podzemnu željeznicu, autobus, uvijek sam bio s ljudima.

Što mislite o Europi?

Trenutno ima toliko mladih političara, predsjednika vlada, ministara. Uvijek im govorim: razgovarajte jedni s drugima. Onaj je s lijeva, ti s desna, ali ste oboje mladi: pričajte. Vrijeme je za dijalog među mladima.

Što donosi Papa koji je došao s drugog kraja svijeta?

Sjećam se nečega što je napisala jedna argentinska filozofkinja Amelia Podetti: stvarnost se bolje vidi iz krajnosti nego iz središta. Univerzalnost se razumije izdaleka. To je društveni, filozofski i politički princip.

Čega se sjećate iz mjeseci karantene, iz Vaše samostalne molitve na Trgu svetog Petra?

Padala je kiša i nije bilo ljudi. Osjetio sam da je Gospodin bio tu. Bilo je to nešto što je Gospodin želio učiniti da shvatimo tragediju, usamljenost, tamu, kugu.

Postoji nekoliko ratova u svijetu. Zašto je teško razumjeti njihovu dramu?

U nešto više od stotinu godina bila su tri svjetska rata: 1914.-1918., 1939.-1945., i ovaj sada koji je svjetski rat. Počeo je u dijelovima i sada nitko ne može reći da nije globalan. Sve su velike sile dio toga. Bojno polje je Ukrajina. Svi se tamo bore. To podsjeća na misao o industriji oružja. Jedan tehnolog mi je rekao: da se godinu dana ne proizvodi oružje, problem gladi u svijetu bio bi riješen. To je tržište. Ratovi se vode, staro oružje se prodaje, novo se testira.

Prije sukoba u Ukrajini više ste se puta susreli s ruskim predsjednikom Putinom. Da ga danas sretnete, što biste mu rekli?

Govorio bih s njim jednako jasno kao što govorim javno. On je obrazovan čovjek. Drugog dana rata otišao sam u rusko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici da kažem da sam voljan ići u Moskvu pod uvjetom da mi ruski predsjednik Putin ostavi prostor za pregovore. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov mi je pisao i zahvalio se te rekao da sada nije vrijeme. Predsjednik Putin zna da sam na raspolaganju. No tu postoje imperijalni interesi, ne samo Ruskog carstva, nego i drugih carstva. Tipično je za carstvo da nacije stavljaju na drugo mjesto.

Koje druge ratove osjećate najbližima?

Sukob u Jemenu, Siriji, Mijanmaru. Čemu takva patnja? Ratovi bole. Tu nema Božjeg duha. Ne vjerujem u svete ratove.

Često govorite o tračevima. Zašto?

Tračanje razara suživot, obitelj. Riječ je o skrivenoj bolesti. To je kuga.

Deset godina je Benedikt XVI. boravio u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu, kako je to bilo?

Dobro. On je Božji čovjek; Jako ga volim. Zadnji put sam ga vidio za Božić. Jedva je mogao govoriti. Govorio je vrlo tihim glasom. Njegove su riječi morale biti prevedene. Bio je lucidan. Postavljao je pitanja: Kako to ide? A što je s tim problemom? Bio je u toku sa svime. Bilo je zadovoljstvo razgovarati s njim. Molio bih ga za mišljenje. Rekao bi mi što misli, uvijek je bio uravnotežen, pozitivan, mudar čovjek. Zadnji put se, međutim, vidjelo da mu se bliži kraj života.

Pokop je bio umjeren. Zašto?

Ceremonijarima je bilo izazovno organizirati sprovod nevladajućeg Pape. Teško je bilo napraviti razliku. Sada sam im rekao da prouče ceremoniju pogreba budućih Papa, svih Papa. Proučavaju i također pomalo pojednostavljuju stvari, uklanjaju stvari koje liturgijski nisu ispravne.

Papa Benedikt XVI. otvorio je put povlačenja iz službe Pape. Rekli ste da je to mogućnost, ali da trenutno ne razmišljate o tome. Što bi vas moglo navesti da u budućnosti podnesete ostavku?

Umor zbog kojeg stvari ne vidite jasno. Nedostatak jasnoće, nedostatka znanja kako procijeniti situacije. Možda i fizički problemi. Uvijek pitam za mišljenje o tome i slušam savjete. Kako idu stvari? Mislite li da bih trebao… Pitam one koji me poznaju, pa čak i neke inteligentne kardinale. A oni mi kažu istinu: nastavi, dobro je. Ali molim te: viknite mi na vrijeme, kaže im Papa.

Kad se obraćate ljudima, uvijek ih zamolite da se mole za Vas. Zašto?

Siguran sam da svi mole. Nevjernicima kažem: molite za mene, a ako ne molite, pošaljite mi dobre valove. Piše mi jedan prijatelj ateist: ...i šaljem ti dobre valove. To je poganski način molitve, ali to je ljubav jednih prema drugima. A voljeti drugoga je molitva.

(Vatican News – pr; am)

10 ožujka 2023, 13:14