Papina 2021. godina: Apostolska putovanja, reforme i izazovi pandemije
Tri međunarodna apostolska putovanja u kojima se Sveti Otac susreo s razrušenim dijelovima Iraka, siromašnom periferijom Slovačke i raskrižjem patnje na otoku Lezbosu. Objavljeno je osam motu proprija u kojima se nalaze pastoralne, pravosudne i financijske reforme. Započeo je i dosad neviđen sinodski hod koji će trajati tri godine i uključivati biskupije cijeloga svijeta. Uz to, Papa je sudjelovao na mnogobrojnim međunarodnim događanjima, sastancima i susretima. Ljetos je Sveti Otac bio podvrgnut i operaciji debelog crijeva u Poliklinici Gemelli.
Dinamična se godina odvijala u vremenu koji je još uvijek obilježen nesigurnostima i ograničenjima zbog pandemije, uzimajući u obzir i zdravstveno stanje Svetog Oca, koji je navršio nedavno 85. godinu života. Sam je početak Papine 2021. godine započeo intenzivno, nakon što je zbog bolnoga išijasa bio spriječen slaviti Te Deum na Staru godinu 2020., i misu 1. siječnja 2021.
Nemojmo zaboraviti skrb
Kako bi se izbjegla gužva i zaraza, početkom godine je Sveti Otac nastavio održavati nedjeljni nagovor i molitvu Anđeoskog pozdravljenja, kao i opću audijenciju u Apostolskoj knjižnici, koji su se izravno prenosili diljem svijeta. Ranjenom stanovništvu Papa je kazao: Ove godine, dok čekamo oporavak i nove terapije, nemojmo zanemariti skrb. Jer, osim cjepiva za tijelo, potrebno je i cjepivo za srce, a to je cjepivo skrb. Bit će to dobra godina ako se brinemo o drugima.
Hodočasnik
Brigu je Sveti Otac izrazio i putem triju međunarodnih putovanja u dijelove svijeta ranjene ratom, siromaštvom i migracijama. Najprije je to bio posjet Iraku od 5. do 8. ožujka. Bilo je to prvo putovanje pape Franje Bliskom istoku pogođenom ekstremističkim nasiljem i džihadističkim oskvrnjenjem, prvo putovanje nakon duge stanke zbog pandemije. Za mnoge je to bila rizična odluka zbog zdravstvenih i sigurnosnih razloga.
Susrevši se sa stanovnicima koji su ga dočekali u četvrtima Bagdada i cestama Qaraqosha, papa Franjo se predstavio kao „hodočasnik“, a susreo se i s velikim ajatolahom Alijem al-Sistanijem. Iz Mosula, poprišta mučenja i pogubljenja u prošlosti, Papa je vapio protiv svih oblika nasilja učinjenih u ime Boga.
Vapaj je to koji je ponovio u Slovačkoj (12. do 15. rujna), gdje je Papa pred spomenikom holokausta u Bratislavi progovorio o blasfemiji kada se Božje ime koristi za uništavanje ljudskog dostojanstva. U četvrti Lunik IX osudio je rasizam i diskriminaciju kojom je stigmatizirano tamošnje romsko stanovništvo.
Papa je govorio i o „brodolomu civilizacije“ koji se javlja u obliku bodljikavih žica i ljeti mučnih, a zimi zaleđenih kontejnera u kojima živi u nehumanim uvjetima tisuće migranata u prihvatnom i identifikacijskom centru na Lezbosu, koji je posjetio na kraju apostolskog putovanja na Cipar i Grčku (2. – 6. prosinca). Iz ovog limba na vratima Europe, susrevši se s ranjenim čovječanstvom, papa Franjo je snažno apelirao: nemojmo dopustiti da se Mare nostrum pretvori u tmurni mare mortum.
Reforme
Očima uprtima u Vatikan i u reforme koje će biti u sljedećoj apostolskoj konstituciji Praedicate Evangelium, papa Franjo je između siječnja i studenog objavio osam motu proprija kojima je uveo promjene i inovacije u pastoralnu, financijsku i pravosudnu sferu. U prvome motu propriju, Spiritus Domini (11. siječnja) utvrđeno je da se laičke službe lektora i akolita mogu povjeriti ženama. Nešto više od mjesec dana kasnije, 16. veljače objavljen je motu proprij kojim se ažurirao sektor kaznenog pravosuđa. Papa je 24. ožujka odlučio smanjiti plaće kardinalima, poglavarima i redovnicima.
Krajem travnja (29. travnja) uvedena je antikorupcijska mjera kojom rukovoditelji moraju potpisati izjavu kojom se izjašnjavaju da nemaju osuđujuće presude ili istrage za terorizam, pranje novca ili utaju poreza, te da ne mogu imati imovinu u poreznim oazama. Idućeg je dana, 30. travnja, odlučeno da će vatikanski prvostupanjski sud biti nadležan i za kaznena suđenja kardinalima i biskupima. Osim toga, 11. svibnja Franjo je objavio Antiquum Ministerium za ustanovljenje službu katehete. Usred ljeta je 16. srpnja objavljen Traditionis Custodes kako bi se redefinirali načini uporabe predkoncilskog misala. Konačno, 26. studenoga izdan je posljednji motu proprij kako bi se stvorila Papinska komisija za provjeru i primjenu Mitis Iudex Dominus Iesus (na snazi šest godina) vezano uz proglašenje ništavnosti ženidbe.
Vatikanski sud
Na području vatikanskog pravosuđa u 2021. treba spomenuti dva sudska procesa: 14. listopada 2020. započelo je suđenje za navodno seksualno zlostavljanje u predsjemeništu Svetog Pija X., koji je završio 6. listopada 2021. oslobađajućom presudom dvojici optuženika. U tijeku je suđenje za navodne financijske zločine sredstvima Državnog tajništva u kojem je uključen i kardinal Giovanni Angelo Becciu. Suđenje, koje je na petom ročištu, započeto je 27. srpnja, a nastavit će se 25. siječnja.
Operacija u Gemelliju
Godina koja se bliži kraju ostat će zapamćena i po vijestima o Papinom zdravlju, počevši od spomenutog išijaša, a potom je Sveti Otac 13. siječnja primio Pfizer cjepivo protiv koronavirusne bolesti. Potom je 4. srpnja podvrgnut na zakazanu operaciju debelog crijeva te je u Poliklinici Gemelli ostao deset dana.
S balkona 10. kata rimske bolnice Papa se također pojavio kako bi molio molitvu Anđeoskog pozdravljenja, a uz njega su bila djeca s onkološkog odjela. Tada je Papa apelirao na zdravstvene usluge dostupne svima. Operacija je bila povod nagađanjima o Papinoj ostavci, no sam je Sveti Otac opovrgnuo te tvrdnje u intervjuu za španjolsku radio postaju COPE, navodeći kako mu ta odluka nikada nije pala na pamet.
Sinodski hod bez presedana
U 2021. papa Franjo je uveo i jednu od najvažnijih novosti s crkvenog stajališta: otvaranje trogodišnjeg sinodskog putovanja koji će krenuti „odozdo“, odnosno od vjernika i kulminirat će 2023. velikom skupštinom u Vatikanu. Najavljeno je to u svibnju, a službeno je započeo misom u Bazilici sv. Petra 10. listopada. Podsjećajmo, sinodski proces ima tri faze: biskupijsku, kontinentalnu i univerzalnu. Sinoda ne smije biti konvencija, crkveni kongres, studijska konferencija ili politički kongres, ne smije biti sabor, već događaj milosti, proces ozdravljenja vođen Duhom, rekao je Papa.
Cjepiva, klima, mir, siromaštvo
Brojni su apeli upućeni u ovih dvanaest mjeseci, počevši od onih za cjepiva protiv COVID-19. S jedne strane Papa je apelirao na pravednu raspodjelu i brzi pristup, napose u najsiromašnijim dijelovima svijeta: „Da svi, bez isključenja, imaju priliku biti zaštićeni cjepivom što prije moguće“, rekao je Papa predvodeći molitvu krunice za kraj pandemije u Vatikanskim vrtovima 31. svibnja. S druge strane pak poziv da se ne prepusti skepticizmu, lažnim vijestima i ideologijama te je Papa pozvao na cijepljenje jer je to „čin ljubavi“. Stav je to koji je ponovila Sveta Stolica, uvodeći 22. prosinca nove uredbe za ulazak u Vatikan.
Papa je u ovoj godini snažno apelirao na očuvanje zajedničkog doma. Na prvoj godišnjici enciklike Fratelli tutti papa Franjo okupio je mnogobrojne znanstvenike i vjerske vođe u Vatikanu prije konferencije o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu (kojemu nije mogao prisustvovati). Taj je susret zaključen potpisivanjem zajedničkog dokumenta u kojem se zahtijeva eliminacija neto emisija ugljika. Dva mjeseca ranije, 7. rujna, Papa je zajedno s carigradskim patrijarhom Bartolomejem i nadbiskup Canterburyja Justinom Welbyjem potpisao zajednički apel o hitnosti održivosti okoliša i važnosti globalne suradnje.
Papa je istim žarom usmjerio pozornost i na pitanje mira i razoružanja. Sveti Otac je 7. listopada u susretu u organizaciji Zajednice svetog Egidija u Koloseumu s predstavnicima različitih religija zatražio „demilitarizaciju srdaca“, odlaganje oružja, smanjenje vojnih izdataka i pretvaranje instrumenta smrti u oruđa života ulaganjem u obrazovanje i zdravstvo. U Asizu se pak susreo s 500 ljudi u situacijama nemoći i siromaštva diljem Europe te otvorio oči svijetu tražeći da se vrati glas i dostojanstvo siromasima.
Gledajući prema 2022.
U idućoj su godini predviđena dva važna događaja: 27. veljače je susret u organizaciji Talijanske biskupske konferencije u Firenci, gdje će se sastati biskupi i stotinjak gradonačelnika svih zemalja koji graniče sa Sredozemljem; od 22. do 26. lipnja bit će X. Svjetski susret obitelji u Rimu na temu: „Obiteljska ljubav: poziv i put svetosti“.
Kada je riječ o međunarodnim putovanjima, najavljen je put u Kanadu (datumi još nisu službeni), u okviru procesa pomirenja biskupa i domorodaca. Sveti Otac je u nekim intervjuima izrazio želju da u budućnosti posjeti Kongo, Papuu Novu Gvineju, Istočni Timor i Mađarsku, od kojih je posljednja bila stanica u rujnu kada je Papa sudjelovao na završetku Međunarodnog euharistijskog kongresa u Budimpešti. Želja za putovanjem u Libanon, zahvaćen ozbiljnom humanitarnom, političkom i gospodarskom krizom, nije izblijedjela. Za tu se zemlju molio s poglavarima istočnih Crkava 1. srpnja u Bazilici sv. Petra, a nije izblijedio ni cilj zajedničkog posjeta s anglikanskim primasom Welbyjem u Južni Sudan, gdje je prethodnih dana bio tajnik za odnose s državama, mons. Paul Richard Gallagher. Papa je na povratnom letu iz Atene rekao i kako je „uvijek spreman otići u Moskvu“ kako bi se, nakon susreta na Kubi 2016., ponovno sastao s patrijarhom moskovskim i cijele Rusije Kirilom.
(Vatican news – sc – ps)