Traži

Papa Franjo Papa Franjo  

Papa: Međugeneracijski dijalog, obrazovanje i rad tri su puta za izgradnju trajnoga mira

Predstavljena je poruka pape Franje za 55. svjetski dan mira koji se obilježava 1. siječnja 2022., pod nazivom “Međugeneracijski dijalog, obrazovanje i rad: sredstva za izgradnju trajnoga mira", kojim Papa predlaže tri puta za izgradnju trajnoga mira.

U poruci se Sveti Otac usredotočuje na tri puta za izgradnju trajnoga mira – putem međugeneracijskog dijaloga, obrazovanja i rada. Kako navodi na početku poruke, danas je put mira, koji je sveti Pavao VI. nazvao imenom cjelovitog razvoja, nažalost udaljen od stvarnih života mnogih muškaraca i žena. Unatoč brojnim naporima usmjerenima na konstruktivan dijalog među narodima, zaglušujuća buka rata i sukoba sve je jača. Bolesti pandemijskih razmjera se šire, učinci klimatskih promjena i degradacija okoliša se pogoršavaju, tragedija gladi i žeđi je sve veća, a ekonomski model utemeljen na individualizmu, a ne na solidarnom dijeljenju i dalje prevladava. Papa poruku započinje citiranjem ulomka iz Knjige proroka Izaije te tvrdi kako, baš kao i u danima starih proroka, i u naše se vrijeme vapaj siromaha i zemlje neprestano čuje, moleći za pravdu i mir.

U svakom dobu, ističe Papa, mir je ujedno dar s visina i plod zajedničke predanosti. Sveti Otac porukom za Svjetski dan mira 2022. predlaže tri puta za izgradnju trajnoga mira, i to putem međunarodnog dijaloga kao temelj ostvarivanja zajedničkih projekata; obrazovanja kao faktor slobode, odgovornosti i razvoja te na koncu rada kao način potpunog ostvarivanja ljudskog dostojanstva. To su tri neophodna elementa za omogućavanje stvaranja društvenoga saveza, u suprotnom se svaki projekt mira pokazuje neznatnim.

Dijalog među generacijama

Sveti Otac se osvrće na svijet i dalje zahvaćen pandemijom, zbog čega je došlo do brojnih neopisivih problema. Međutim između sebične ravnodušnosti i nasilnog prosvjedovanja kojima odgovaramo na ove izazove, uvijek postoji još jedna moguća opcija, podsjeća – dijalog, odnosno međugeneracijski dijalog.

Svaki iskren dijalog, uz ispravnu i pozitivnu izmjenu gledišta, zahtijeva osnovno povjerenje među sudionicima. Moramo naučiti kako vratiti ovo međusobno povjerenje. Trenutna je zdravstvena kriza, piše Papa, povećala naš osjećaj izolacije i sklonost opčinjenosti samima sobom. Usamljenost koju doživljavaju stariji slična je onoj koju doživljavaju mladi, obilježena osjećajem bespomoćnosti i nedostatkom zajedničke vizije za budućnost. Ova je kriza uistinu bila bolna, no isto tako je izvukla najbolje iz ljudi, podsjetio je Sveti Otac.

Dijalog podrazumijeva međusobno slušanje, dijeljenje različitih gledišta, dolazak do dogovora i zajednički hod. Promicanje takvoga dijaloga među generacijama uključuje razbijanje tvrdog i neplodnog tla konflikta i ravnodušnosti kako bi se posijalo sjeme trajnog i zajedničkog mira.

Iako je tehnološki i ekonomski razvoj težio stvaranju podjela među generacijama, trenutna nam kriza pokazuje žurnu potrebu za međugeneracijskom suradnjom. Mladi trebaju mudrost i iskustvo starijih, dok stariji trebaju podršku, naklonost, kreativnost i dinamiku mladih.

Veliki društveni izazovi i mirovni procesi nužno zahtijevaju dijalog između čuvara sjećanja – starijih – i onih koji pokreću povijest prema naprijed – mladih. Svatko mora biti spreman učiniti mjesta za druge i ne inzistirati na monopolizaciji cijele scene slijedeći svoje neposredne interese, kao da nema prošlosti ni budućnosti, kaže papa Franjo.

Ako usred poteškoća možemo provoditi ovakvu vrstu međugeneracijskog dijaloga, možemo biti čvrsto ukorijenjeni u sadašnjosti i odavde ponovno posjetiti prošlost i gledati prema budućnosti, navodi Papa, citirajući encikliku Laudato Si’. Zajedno, piše, možemo učiniti jedni od drugih. Jer bez korijena, kako mogu drveća rasti i donositi roda? Papa se isto dotaknuo brige o zajedničkome domu, ističući kako je potrebno cijeniti i potaknuti mlade koji rade prema jednom pravednijem svijetu u kojem će se brinuti o povjerenom nam stvorenju.

S druge strane, piše Papa, prilika da zajedno izgradimo putove mira ne može zaobići obrazovanje i rad, koji su povlaštene sredine i konteksti za međugeneracijski dijalog.

Podučavanje i obrazovanje kao pokretači mira

U posljednjim godinama, primjećuje Papa, došlo je do značajnog smanjenja financiranja obrazovanja i osposobljavanja, iako su primarna sredstva za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja – čine pojedince slobodnijima i odgovornima, nužni su za obranu i promicanje mira. Ukratko, naglašava Papa, podučavanje i obrazovanje su temelji kohezivnog civilnog društva koji je sposoban stvoriti nadu, blagostanje i napredak. S druge strane, vojni su rashodi porasli iznad razina zabilježenih krajem Hladnoga rada te se čini kako naglo rastu.

Krajnje je vrijeme dakle, ističe Sveti Otac, da vlade razviju ekonomske politike koje imaju za cilj preokrenuti udio javnih sredstava potrošenih na obrazovanje i oružje. Težnja istinskom procesu međunarodnog razoružanja može se pokazati samo korisnim za razvoj naroda i nacija oslobađanjem financijskih sredstava koje je bolje uložiti u zdravstvenu skrb, škole, infrastrukturu, brigu o zemlji i dr. Nadam se, potiče Papa, da će ulaganje u obrazovanje isto tako biti popraćeno većim naporima u promicanju kulture skrbi.

Nužno je, napominje, stvoriti novu kulturnu paradigmu putem svjetskoga pakta o obrazovanju za i s budućim generacijama, koji obvezuje obitelji, zajednice, škole, sveučilišta, institucije, religije, vlade i cijelu ljudsku obitelj na poduku zrelih muškarca i žena. Kompakt koji može promicati cjelovitu ekologiju u skladu s kulturnim modelom mira, razvoja i održivosti usredotočenih na bratstvo i savez među ljudskih bića i okoliša. Ulaganjem u obrazovanje i osposobljavanje mlađih generacija, napominje Sveti Otac, možemo im pomoći, putem fokusiranog programa formacije – da zauzmu mjesto koje im pripada na tržištu rada.

Stvaranje i osiguravanje rada gradi mir

Rad je nezamjenjiv čimbenik u izgradnji i održavanju mira. On je izraz nas samih i naših darova, ali isto tako i našeg posvećenja, samoulaganja i suradnje s drugima, s obzirom da uvijek radimo s nekim ili za nekoga.

Pandemija je isto tako negativno utjecala na tržište rada koje je već imalo brojne izazove. Kriza je napose utjecala na neformalnu ekonomiju koja često uključuje radnike migrante. Mnogi od njih nisu priznati nacionalnim zakonodavstvom, kao da ne postoje. Oni i njihove obitelji žive u vrlo nesigurnim uvjetima, upozorio je Papa, plijen su raznim oblicima ropstva bez sustava socijalne skrbi koji bi ih zaštitio. Trenutno u svijetu samo trećina radno sposobnog stanovništva uživa u sustavu socijalne zaštite ili ima koristi od njega samo na ograničene načine. Nasilje i organizirani kriminal su u porastu u mnogim zemljama, ugrožavaju slobodu i dostojanstvo ljudi, truju gospodarstvo i koče razvoj općeg dobra. Jedini odgovor na to je širenje mogućnosti dostojanstvenog zapošljavanja.

Rad je zapravo temelj na kojem se gradi pravda i solidarnost u svakoj zajednici. Iz toga razloga, napominje Sveti Otac, naš cilj ne bi trebao biti da tehnološki napredak sve više zamijeni ljudski rad, jer bi to bilo štetno za čovječanstvo. Rad je nužnost, dio smisla života na ovoj zemlji, put do rasta ljudskog razvoja i osobnog ispunjenja.

Hitnije je nego ikada promicati u cijelom našem svijetu pristojne i dostojanstvene radne uvjete usmjerene na opće dobro i očuvanje svega stvorenoga, poziva Papa. Treba osigurati i podržati slobodu poduzetničkih inicijativa; istodobno se moraju uložiti napori da se potakne obnovljeni osjećaj društvene odgovornosti kako profit ne bude više jedini vodeći kriterij. U tome svijetlu postoji potreba za promicanjem, prihvatom i podrškom inicijativa koje na svim razinama pozivaju tvrtke na poštivanje temeljnih ljudskih prava radnika, podižući svijest ne samo institucijama, već i potrošačima, među civilnim društvom i poduzetničkih subjekata. Sveti Otac je istaknuo i važnost aktivne uloge politike promicanjem pravedne ravnoteže između ekonomske slobode i društvene pravde.

Papa Franjo zaključuje svoju poruku za 55. svjetski dan mira ističući želju sviju da se ujedine napori za prevladavanje pandemije te je zahvalio svima onima koji velikodušno i odgovorno rade na područjima obrazovanja, sigurnosti i zaštite prava, pružanju medicinske skrbi, onima koji omogućuju susrete članova obitelji i bolesnika te onima koji pružaju ekonomsku podršku potrebitima i onima koji su ostali bez posla. Sve odgovorne, svećenike i pastoralne radnike kao i muškarce i žene dobre volje, Papa je pozvao na zajednički hod sa hrabrošću i kreativnošću na putu međugeneracijskog dijaloga, obrazovanja i rada.

(Vatican news – ps)

21 prosinca 2021, 13:14