Papa Franjo: Kristov križ je svjetionik nade

Adriana Masotti; Ariana Anić - Vatikan

Veliki četvrtak je dan kada se, na Misi večere Gospodnje spominjemo Posljednje večere. Bila je tada večer, kada je Krist svojima u euharistiji zauvijek ostavio svoju prisutnost – rekao je Papa. Ta Isusova gesta anticipira potpuno darivanje sebe na križu. U tom je sakramentu Isus zamijenio žrtvu – pashalno janje – samim sobom. Njegovo nam Tijelo i njegova Krv daruju spas od ropstva grijeha i smrti. Tamo je spas od svakoga ropstva. To je večer kada On od nas traži da se međusobno volimo čineći se slugama jedni drugima, kao što je On učinio perući učenicima noge.

Na Veliki ćemo petak svi biti na Kalvariji, podno križa. Liturgija će nam dati križ na klanjanje, nedužnoga Jaganjca žrtvovanoga za naše spasenje – napomenuo je Papa te dodao – Nosit ćemo u mislima i u srcu trpljenje bolesnih, siromašnih i  odbačenih ovoga svijeta; spomenut ćemo se „žrtvovanih jaganjaca“, nedužnih žrtava ratova, diktatura, svakodnevnoga nasilja, pobačaja… Donijet ćemo pred sliku raspetoga Boga, u molitvi, današnje brojne, premnoge križeve koji samo od Njega mogu dobiti utjehu i smisao svoje patnje. Danas ih je mnogo – istaknuo je Papa – nemojmo zaboraviti današnje križeve koji su slika raspetoga Isusa; u njima je Isus.

Preuzimajući na sebe sve boli svijeta, Isus ih je prosvijetlio; osvijetlio je naše tmine – napomenuo je te dodao – Jer, svijet je u tami. Napravimo popis svih ratova koji se vode u ovom trenutku, sve djece koja umiru od gladi, djece koja nemaju obrazovanja, čitavih naroda uništenih ratovima i terorizmom. Sjetimo se mnogo, mnogo ljudi kojima, da bi se osjećali malo bolje, treba droga, industrija droge koja ubija… To je nesreća, pustinja! – istaknuo je Papa.

Ima malih otoka Božjega naroda, kršćanskoga i bilo koje druge religije, koji u srcu čuvaju želju da budu bolji. Ali, – primijetio je – recimo istinu: na toj Kalvariji smrti, Isus trpi u svojim učenicima. Isus na križu ostvaruje djelo koje mu je Otac povjerio. Nakon što je ozdravio, oprostio, darovao život punim rukama, sada ulazi u ponor trpljenja kako bi ga iskupio i preobrazio. Zahvaljujući onom napuštanju Isusa na križu, nitko nije više nikada sam u mraku smrti, nikada. On je uvijek blizu. Treba jedino otvoriti srce i dopustiti da nas On gleda.

Potom dolazi Velika subota, dan tišine i plača. Tko se nadao, kao sami učenici, stavljen je u veliku kušnju. Taj je dan i Marijin dan; i ona ga proživljava u plaču – rekao je papa Franjo – ali njezino je srce puno vjere, puno nade, puno ljubavi. Isusova je Majka slijedila Sina na križnom putu i ostala je podno križa, probodene duše. Ali, kada sve izgleda gotovo, ona bdije, bdije u iščekivanju čuvajući nadu u obećanje Boga koji uskrisuje mrtve. Tako je u najmračnijem času svijeta postala Majka vjernikā, Majka Crkve i znak nade.

Konačno, na vazmenom bdijenju naviru svjetlost i radost. To je susret s uskrslim Kristom koji nam potvrđuje Isusova obećanja spasenja. Onaj koji je bio raspet, uskrsnuo je! Sva pitanja i neizvjesnosti, oklijevanja i strahove, ta je objava rastjerala. Uskrsli nam daje sigurnost da dobro uvijek pobjeđuje zlo, da život uvijek pobjeđuje smrt i da naš cilj nije spustiti se sve dublje, od tuge do tuge, nego uzdići se u visinu.

Učenici su sumnjali, nisu vjerovali, ali ne i Marija Magdalena, bila je apostol uskrsnuća koja je otišla ispričati im što je vidjela – primijetio je Papa te se osvrnuo na ponašanje onih koji su Gospodina stavili na križ. Stražari, vojnici, koji su bili u grobu kako ne bi dopustili učenicima da se približe i odnesu tijelo, vidjeli su ga; vidjeli su ga živoga i uskrsloga.

Neprijatelji su to vidjeli, ali prave se da nisu vidjeli. Zašto? – upitao je Papa te objasnio – Zato što su bili plaćeni. U tomu je tajna, tu je pravo otajstvo onoga što je Isus jednom rekao: 'Dva su gospodara u svijetu, dva, ne više: Bog i novac. Tko služi novcu, protiv Boga je'. Tu je novac promijenio stvarnost. Vidjeli su čudo uskrsnuća, ali bili su plaćeni da šute. Pomislimo na brojne slučajeve kršćanskih muškaraca i žena koji su bili plaćeni kako ne bi u praksi priznali Kristovo uskrsnuće, i koji ne čine ono što je Krist od nas, kršćana, tražio da činimo – istaknuo je Papa.

Katehezu je završio napominjući da će i ove godine uskrsna slavlja biti uvjetovana pandemijom, u žalosnim prilikama, ali je upravo Raspeti svjetlost koja osvjetljava naš život. U brojnim slučajevima trpljenja, posebno kada trpe pojedinci, obitelji i narodi koji su već izmučeni siromaštvom, nesrećama ili sukobima, Kristov je križ poput svjetionika koji brodovima, koji su na pučini mora u oluji, označava luku. Kristov je križ znak nade koja ne razočarava; i govori nam da se nijedna suza, nijedan jecaj ne gubi u spasenjskom Božjem naumu – istaknuo je papa Franjo.