Misa u crkvi svetoga ivana u Qaraqoshu (arhivska snimka) Misa u crkvi svetoga ivana u Qaraqoshu (arhivska snimka) 

Papa Franjo u Iraku od 5. do 8. ožujka 2021. godine

Vijest o hodočašću, prvom od kraja 2019. godine, dao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Papa Franjo će otputovati u Irak te posjetiti Bagdad, dolinu Ura, Erbil, Mosul i Qaraqosh

Massimiliano Menichetti; Ariana Anić - Vatikan

Nakon petnaest mjesecī tijekom kojih je zbog pandemije obustavio međunarodna hodočašća, papa Franjo iznimno ponovno kreće na putovanje, na četverodnevno putovanje u Irak. Prihvaćajući poziv Republike Irak i lokalne Katoličke Crkve – rekao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni – papa Franjo će otići na apostolsko putovanje u spomenutu zemlju od 5. do 8. ožujka 2021. godine, te posjetiti Bagdad, dolinu Ura, povezanu sa sjećanjem na Abrahama; zatim grad Erbil, te Mosul i Qaraqosh u dolini Ninive. U dogledno će vrijeme biti objavljen program putovanja, koji će ovisiti o razvoju svjetske zdravstvene situacije.

To je putovanje zacijelo konkretna gesta blizine s cijelim stanovništvom te izmučene zemlje. Namjeru da posjeti Irak papa Franjo je jasno očitovao 1. lipnja 2019. godine, tijekom audijencije u koju je primio sudionike skupštine Unije djelā za pomoć Istočnim Crkvama (ROACO). Jedna me stalna misao prati kad mislim na Irak – rekao je tada, izražavajući želju da ode u tu zemlju 2020. godine – kako bi mogao gledati naprijed kroz mirno i zajedničko sudjelovanje u izgradnji općega dobra svih sastavnica društva, također vjerskih, i da ne padne ponovno u napetosti koje proizlaze iz sukoba regionalnih snaga koji se nikada nisu smirili.

Ta se mogućnost činila sve konkretnijom kada je 25. siječnja ove godine Papa primio u Vatikanu Barhama Saliha, predsjednika Republike Irak, koji se tom prigodom susreo i s državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom, i nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama. Razgovaralo se o izazovima koji su pred tom zemljom, kao što je potpora stabilnosti i procesu obnove – izvijestio je tada Tiskovni ured Svete Stolice – ohrabrujući put dijaloga i traženja odgovarajućih rješenja u korist građana i u poštovanju nacionalne suverenosti. Vrlo je važno, osim toga, očuvati povijesnu prisutnost kršćana, te im zajamčiti njihovu sigurnost i mjesto u budućnosti zemlje.

U Iraku je, naime, prije 2003. godine, godine sukoba koji je doveo do pada Saddama Husseina, kršćana bilo više od milijun (oko 1–1,4 milijuna). Strahote rata i okupacija Doline Ninive od strane samozvane Islamske države, između 2014. i 2017. godine, sveli su ih na oko 300-400 tisuća. Predsjednik Salih više je puta istaknuo vrijednost kršćana i njihovu ulogu u izgradnji. Na istoj je liniji premijer, Mustafa Al-Kazemi, koji je pozvao kršćane, pobjegle iz Iraka zbog nasilja, da se vrate kako bi pomogli u obnovi. Međutim, još su uvijek otvorena pitanja mira, sigurnosti i stabilnosti.

Gospodarska kriza, nezaposlenost, korupcija i drama oko 1.700.000 interno raseljenih osoba, razvojne projekte stavljaju na veliku kušnju. UNICEF procjenjuje da više od 4 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć; 50% njih čine djeca. U takvim prilikama, u kojima nedostaju bolnice i lijekovi, pandemija bolesti COVID-19 ubila je na tisuće ljudi.

Na prvoj crti na svim područjima, lokalna Crkva sada očekuje dolazak Petrova nasljednika koji će ostvariti naum svetoga Ivana Pavla II., koji je u dolini Kaldejskoga Ura vidio prvi dio svojega jubilejskog hodočašća. Putovanje pape Wojtyłe trebalo se održati od 1. do 3. prosinca 1999. godine, ali nije se ostvarilo, jer je Sadam Hussein, nakon pregovora koji su trajali mjesecima, odlučio odgoditi ga. Dvadeset godina nakon tog sna Ivana Pavla II. on se ostvaruje za njegovoga drugog nasljednika. 

07 prosinca 2020, 15:26