Papa Međunarodnom teološkom povjerenstvu: Pozvani ste iznijeti evanđelje na svjetlo

Alessandro De Carolis; Ariana Anić - Vatikan

Da se teologija rađa i raste „na koljenima“ nije nov pojam u Papinom učiteljstvu. Ponovno je to papa Franjo očitovao u govoru teolozima, članovima Međunarodnoga teološkog povjerenstva, koje je primio povodom 50. obljetnice njihova djelovanja, razmišljajući o bitnoj činjenici – kako bi pomogla poslanju Crkve, teologija treba posjedovati „dah evanđelja“, te stoga ne djelovati apstraktno, nego privlačiti svojom sposobnošću za uključivanje vjerske visine u svakodnevni život.

Most između teologije i učiteljstva

Upravo je to želio papa Montini kada je, 11. travnja 1969. godine ustanovio to povjerenstvo. Temeljna je ideja bila – rekao je papa Franjo spominjući i dugu poruku Benedikta XVI. napisanu za tu prigodu – da rad stručnjaka pozvanih u povjerenstvo uspostavi novi most između teologije i učiteljstva, kako se ne bi izgubilo „plodno“ vrijeme Sabora. Povjerenstvo je mjesto razgovora u kojemu različitost kulturā i crkvenoga života obogaćuje poslanje koje je Sveta Stolica povjerila Zboru za nauk Crkve – istaknuo je papa Franjo.

U odnosu na evanđelje imate 'stvarateljsko poslanje' – rekao je Papa te objasnio – pozvani ste iznijeti evanđelje na svjetlo. Doista, vi dajete da se čuje to što Duh danas govori Crkvi u različitim kulturama, kako bi se istaknuli uvijek novi vidici neiscrpnoga Kristova Otajstva (…) Osim toga, pomažete prve korake evanđelja: pripremate mu put, tumačeći vjeru za današnjega čovjeka, kako bi ju svatko osjetio bližom i kako bi osjetio zagrljaj Crkve, kako bi osjetio da je uzet za ruku tamo gdje se nalazi i da ga se prati da okusi slatkoću kerigme i njezine vječne novosti. Na to je pozvana teologija; ona nije istraživanje života s katedre, nego utjelovljenje vjere u životu – istaknuo je Papa.

Snažna molitva za „tumačenje“ Boga

Nakon 50 godina intenzivnoga rada još valja prijeći dug put, ali povjerenstvo će tako ispuniti vlastiti poziv da bude uzor i poticaj za sve one – laike i kler, muškarce i žene – koji se žele posvetiti teologiji. Jer – istaknuo je Papa – Jedino lijepa teologija, koja poštuje evanđelje i koja se ne zadovoljava time da je samo funkcionalna, privlači.

Za ostvarivanje dobre teologije ne treba nikada zaboraviti dvije dimenzije ustanovljene za nju. Prva je duhovni život; samo se u poniznoj i ustrajnoj molitvi, u otvaranju Duhu Svetomu, može shvatiti i protumačiti Riječ i činiti Očevu volju. Teologija se rađa i raste na koljenima! – istaknuo je Papa. Druga je dimenzija crkveni život; osjećati u Crkvi i s Crkvom (…) Teologija se ne ostvaruje kao pojedinac nego u zajednici, u službi svima, kako bi se dobar okus evanđelja širio na braću i sestre našega vremena, uvijek nježno i u poštovanju.

Sinodalnost – stil trećega tisućljeća

Papa je u govoru spomenuo i dva važna dokumenta koje je u posljednjih pet godina pripremilo Teološko povjerenstvo. Prvi, posvećen sinodalnosti, potaknuo je Papu na posebnu pozornost i zahvalnost za obavljeni posao koji podupire njemu vrlo dragu temu, a koju smatra stilom koji Gospodin očekuje od Crkve trećega tisućljeća.

Danas se misli da sinodalnost znači uzeti se za ruku i krenuti na put, slaviti s mladima ili ispitivati mišljenja, poput: „Što se misli o ređenju ženā?“ Uglavnom se tako radi, zar ne? – upitao je Papa te istaknuo – Sinodalnost je crkveni put koji ima dušu, a to je Duh Sveti. Bez Duha Svetoga nema sinodalnosti.

Vjerska sloboda gradi mir

Drugi dokument, posvećen vjerskoj slobodi, isto je važan jer – kako je rekao Sveti Otac – razmatra različite načine na koji ju se danas shvaća. S jedne strane ima onih koji ju još uvijek sprječavaju ili joj se otvoreno suprotstavljaju, lišavajući ljudsko biće neusporedivoga prava, a s druge pak strane kruži ideja o „etički neutralnoj“ državi koja bi, u nekoj dvosmislenoj fluidnosti, također mogla dovesti do nepravedne marginalizacije religijā u građanskom životu, na štetu općega dobra (…) Naprotiv, iskreno poštovanje vjerske slobode, koje se njeguje u korisnom dijalogu između države i religijā, te među samim religijama, veliki je prinos miru i dobru svih ljudi – istaknuo je papa Franjo.