Traži

Kardinal Paolo Sardi Kardinal Paolo Sardi 

Papa Franjo izrazio sućut povodom preminuća kardinala Paola Sardija

Papa je izrazio sućut povodom smrti 84-godišnjega kardinala Paola Sardija, koji je, nakon kratke bolesti, preminuo jučer u bolnici Gemelli u Rimu. Sprovod će blagopokojnoga kardinala biti sutra u vatikanskoj bazilici

Zahvaljujem Bogu za primjerno svjedočanstvo blagopokojnoga kardinala koji je najveći dio svojega života stavio u službu Svete Stolice – te je riječi zahvalnosti i priznanja papa Franjo posvetio kardinalu Paolu Sardiju, koji je preminuo jučer u Rimu, u 85. godini života.

U brzojavu upućenom gospodinu Pietru Angelu Sardiju, Papa je svoju sućut izrazio i biskupijskoj zajednici u Acquiju, te istaknuo kardinalovu teološku stručnost, njegove darove dosjetljivosti i mudrosti, primijenjene u marljivom i diskretnom radu kroz koji je dao vrijedan prinos učiteljstvu svetoga Pavla VI., Ivana Pavla I., svetoga Ivana Pavla II. i Benedikta Šesnaestoga.

Moja se molitva pridružuje onoj brojnih vjernika koji su svakodnevno pristupali oltaru vatikanske bazilike na kojemu je on slavio misu. Uvijek vjeran svojemu biskupskom geslu „Esto vigilans“ (Budan budi) bio je dobar i pažljiv sluga – napisao je na kraju papa Franjo.

Paolo Sardi rođen je 1934. godine u mjestu Ricaldone, u talijanskoj pokrajini Piemonte. Nakon gimnazije biskup je odlučio poslati ga na studij teologije u Rim, gdje je, na Papinskom sveučilištu Gregoriana postigao licencijat iz teologije. Za svećenika je zaređen u lipnju 1958., te je iste godine započeo studij kanonskoga prava, a nakon završetka studija vratio se u svoju biskupiju kako bi u bogosloviji predavao moralnu teologiju.

Kako bi upotpunio svoje pravno obrazovanje, upisao je studij na Pravnom fakultetu Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca u Milanu, na kojemu je u veljači 1968. godine diplomirao. U međuvremenu je predavao moralnu teologiju na teološkom fakultetu u Torinu, a rezultat njegova cjelokupnog zauzimanja u poučavanju tih godina jest knjiga naslovljena „Pobačaj jučer i danas“ (Paideia, 1975.) u kojoj je prikazao razvoj katoličke misli o tom pitanju.

U lipnju 1976. godine pozvan je u službu u Državno tajništvo Svete Stolice u kojemu je sljedećih godina obavljao sve odgovornije dužnosti. Tako je, među ostalim, koordinirao ured koji surađuje s Papom u sastavljanju tekstova i govora. Tim obvezama pridružio je pastoralnu službu; posebno je privlačio svetom misom koju je godinama, svakoga jutra, slavio u vatikanskoj bazilici, na oltaru gdje je sahranjen papa Ivan XXIII.

Godine 1996. imenovan je nadbiskupom i postao apostolski nuncij s posebnim zaduženjima, a 2004. godine imenovan je zamjenikom komornika (kamerlenga) Svete Rimske Crkve. Obavljajući tu dužnost surađivao je s tadašnjim kardinalom komornikom Eduardom Martínezom Somalom u obvezama povezanima s konklavom u travnju 2005. godine, kada je izabran Benedikt Šesnaesti. Na toj je dužnosti ostao do siječnja 2011. godine, a sudjelovao je i na konklavi u ožujku 2013. godine, kada je izabran papa Franjo. U Kardinalski zbor ga je uvrstio papa Benedikt XVI., 2010. godine.

14 srpnja 2019, 17:34