Papa Franjo: Ne dopustimo da nas zavede sebična neosjetljivost

Ivica Hadaš - Vatikan

Ne dopustimo da nas zavede sebična neosjetljivost – rekao je papa Franjo danas prije molitve Anđeoskog pozdravljenja na Trgu svetoga Petra i osvrnuo se na  evanđelje današnje liturgije koje nam prikazuje prispodobu o „dobrom Samarijancu“ (Lk 10,25-37). Na pitanje zakonoznanca što je potrebno kako bi baštinio vječni život – rekao je Papa – Isus ga poziva da odgovor pronađe u Svetom pismu: „Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!“ (Lk 10,27).

No bilo je različitih tumačenja o tome koga treba smatrati svojim „bližnjim“ – rekao je Sveti Otac i primijetio – Naime, taj čovjek još pita: „A tko je moj bližnji?“ (Lk 10,29). U tom trenutku Isus odgovara prispodobom koja je postala uzor kršćanskog života i primjer kako kršćanin treba djelovati. Protagonist te kratke prispodobe je Samarijanac koji prolazeći putom susreće čovjeka kojega su opljačkali i pretukli razbojnici i brine se o njemu.

Znamo da su Židovi prezirali Samarijance, smatrajući da ne pripadaju izabranom narodu – rekao je papa Franjo i napomenuo – Stoga nije slučajnost da Isus u prispodobi izabire Samarijanca kao pozitivan lik. Na taj način želi nadvladati predrasude, pokazujući da je i stranac, pa i onaj koji ne poznaje pravog Boga, te ne dolazi u Njegov hram, sposoban ponašati se u skladu s Njegovom voljom, osjećajući suosjećanje prema potrebitom bratu i pomažući mu svim sredstvima koja su mu na raspolaganju.

Prije Samarijanca tim su istim putem već su prošli svećenik i levit, to jest ljudi posvećeni bogoštovlju – rekao je Papa i istaknuo – No kad su vidjeli siromašnog čovjeka na zemlji, otišli su dalje ne zaustavljajući se, vjerojatno da se ne bi zarazili njegovom krvlju. Ljudsko su pravilo o bogoštovlju pretpostavili Božjoj zapovijedi koja prije svega traži milosrđe. Isus stoga kao primjer stavlja Samarijanca, upravo onoga koji nije imao vjere! Pomislimo na mnoge ljude koje poznajemo, možda su agnostici, no čine dobro.

Isus je kao uzor izabrao nekoga tko nje bio čovjek vjere – rekao je Sveti Otac i nastavio – Taj čovjek, ljubeći brata kao sebe, pokazuje da voli Boga svim svojim srcem i svom svojom snagom, Boga kojega nije poznavao, te istodobno izražava istinsku vjeru i humanost. Nakon što je ispričao tu prispodobu, Isus se ponovo obraća zakonoznancu koji ga je pitao „Tko je moj bližnji?“ i kaže mu: „Koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?“ (Lk 10,36).

Na taj je način preokrenuo pitanje sugovornika, no i logiku svih nas – rekao je papa Franjo i dodao – Pomaže nam kako bismo shvatili da nismo mi ti koji, na temelju svojih kriterija, odlučujemo tko je naš bližnji a tko nije, nego potrebita osoba mora prepoznati tko je njezin bližnji, to jest tko je imao suosjećanja za nju (Lk 10,37). Biti sposobni suosjećati, to je ključ. Ako pred potrebitom osobom nemate suosjećanja, ako vaše srce nije taknuto, to znači da nešto nije u redu. Ne smijemo dopustiti da nas odvuče sebična neosjetljivost.

Sposobnost suosjećanja je postala znak prepoznavanja kršćanina i dapače, Isusovog nauka – rekao je Papa i istaknuo – Sam je Isus Očevo suosjećanje prema nama. Ako idete putom i vidite beskućnika kako leži i prođete ne gledajući ga ili pomislite da je to posljedica vina, te da se radi o pijanici, nemojte se pitati je li taj čovjek pijanac, nego je li vaše srce otvrdnulo, nije li postalo ledeno. To pokazuje da je milosrđe prema potrebitima pravo lice ljubavi.

Tako se postaje istinski Isusov učenik i tako se očituje Očevo lice: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6,36). Bog, naš Otac milosrdan je jer suosjeća, sposoban je suosjećati i približiti se našoj boli, grijehu, porocima i bijedi. Neka nam Blažena Djevica Marija pomogne shvatiti i živjeti sve više neraskidivu vezu između ljubavi prema Bogu, našem Ocu, te konkretne i velikodušne ljubavi prema našoj braći – zaključio je Sveti Otac.

Nakon podnevne molitve papa Franjo je još jednom izrazio svoju blizinu ljubljenom venezuelskom narodu koji je osobito kušan krizom koja još uvijek traje. Molimo Gospodina da nadahne i prosvijetli strane koje su u to uključene, kako bi što prije postigle dogovor koji će zaustaviti patnju naroda, na dobrobit te zemlje i cijelog područja – kazao je Papa, te na kraju srdačno pozdravio sve nazočne vjernike i hodočasnike.