Papa Biblijskom institutu: Ljubav prema bližnjemu temelj je međureligijskog dijaloga

Gabriella Ceraso, Ivica Hadaš - Vatikan

Da bismo ljubili one pokraj sebe, moramo ih poznavati, često pronalazeći načine prevladavanja starih predrasuda – rekao je papa Franjo danas na kraju konferencije naslovljene „Isus i farizeji. Interdisciplinarno preispitivanje“, koja je završila danas u Rimu, a koja je istraživala podrijetlo i povijest vjerske skupine farizeja, vrlo prisutne u Svetom pismu u raznim trenucima Isusova života i na koju su se naslagali stereotipi s različitim posljedicama, uključujući antisemitizam.

U svom govoru koji je samo predao sudionicima konferencije, Židovima, protestantima i katolicima s američkog kontinenta, Azije i Europe, Papa je podsjetio na 110. obljetnicu Papinskog biblijskog instituta koji je organizirao tu konferenciju, te na njegovo poslanje promicanja biblijskih znanosti. Potom je s obzirom na posebnu temu konferencije koja je plod odnosa Crkve s nekršćanskim religijama, koje je potvrdila enciklika 'Nostra Aetate', ušao u središte pitanja koje se posebno razvija između kršćana i Židova.

Među kršćanima i u svjetovnom društvu riječ farizej znači licemjer, onaj koji je drzak, iako su za mnoge Židove farizeji osnivači rabinskog judaizma – napisao je Sveti Otac i primijetio – Stoga, bavimo se poviješću tumačenja koje, bez temelja u evanđelju, njeguje negativne slike farizeja koje su im često pridavali kršćani. U našem su svijetu ti negativni stereotipi nažalost postali vrlo česti. Jedan od najstarijih i najštetnijih upravo je onaj kada pojam farizej koristi da bi se Židove prikazalo u negativnom svjetlu.

Nedavna proučavanja govore da danas o farizejima znamo manje od onoga što su znale prethodne generacije – napisao je papa Franjo i istaknuo – Nismo više tako sigurni u njihovo podrijetlo, kao ni o mnogim njihovim učenjima i praksama. Osim toga, interdisciplinarna istraživanja o literarnim i povijesnim pitanjima koja se odnose na farizeje, pomoći će doći do više istine o toj vjerskoj skupini, što će također pridonijeti antisemitizmu.

Sveti je Pavao govorio: „po zakonu Židov“, a i Isus je imao mnogo toga zajedničkoga s farizejima: rasprave, vjeru u uskrsnuće, tumačenja Tore, a da i ne govorimo o susretu s jednim od farizejskih glavara, Nikodemom, koji ga je branio i potom ga ukopao; na njega se ne primjenjuje ni jedan stereotip – napisao je Papa i napomenuo – No najveća je veza u takozvanom „zlatnom pravilu“: Ljubi svoga bližnjega kao sebe, koje nam je Isus predao zahvaljujući pitanju jednog pismoznanca i farizeja.

To pokazuje kako je Isus imao veliko poštovanje prema vjerskim poglavarima koji su zaista bili blizu kraljevstva Božjega – napisao je Sveti Otac i primijetio – Potvrđuje to i najpoznatiji rabin iz II. stoljeća, nasljednik farizejskog učenja, rabin Aqibe koji je označio odlomak Levitskog zakona 19,18: „ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga“ kao veliko načelo Tore. Prema predaji, umro je kao mučenik s molitvom na ustima koja uključuje zapovijed ljubavi prema Gospodinu i očituje potpuni sklad između Isusa, rabina i farizeja prošlog i sadašnjeg vremena.  

Ljubav prema bližnjemu, pokazatelj je srodnosti Isusa i njegovih sugovornika farizeja – napisao je papa Franjo i dodao – Ona je važan temelj za bilo kakav dijalog, osobito između Židova i kršćana. Naime, da bismo bolje ljubili svoje bližnje, moramo ih poznavati, i da bismo znali tko su, često moramo naći način kako nadvladati stare predrasude.

Zato konferencija koja se održala na Papinskom sveučilištu Gregoriani svojim interdisciplinarnim duhom omogućit će predstavljanje farizeja na prikladniji način u poučavanju i propovijedanju, te će pozitivno doprinijeti odnosima između Židova i kršćana s obzirom na sve dublji i bratski dijalog – zaključio je Papa.