Papa Kavkaskim Židovima: Očuvati sjećanje, štititi vjersku slobodu
Cecilia Seppia; Ariana Anić - Vatikan
Očuvati sjećanje živim, štititi vjersku slobodu od totalitarističkih težnji, zabraniti antisemitizam u ljudskoj zajednici – istaknuo je papa Franjo govoreći rabinima Svjetskoga kongresa Kavkaskih Židova. Sveti je Otac, naime, danas prvi put u Vatikanu primio izaslanstvo rabinā Svjetskoga kongresa Kavkaskih Židova; stoga je odmah izrazio radost zbog tog susreta. Gorski Židovi s Kavkaza, koji se nazivaju također Juhuro, židovske su skupine istočnih i sjevernih padina Kavkaza, osobito Dagestana, i sjevernih dijelova Azerbajdžana.
Sjećanje
Papa se spomenuo nedavnoga susreta s jednom židovskom zajednicom u Litvi, održanoga 23. rujna povodom komemoracije holokausta, 75 godina nakon razaranja geta u Vilniusu i ubojstva više tisućā Židova, te istaknuo potrebu sjećanja. Potrebno je sjećati se holokausta, kako bi o povijesti ostalo živo sjećanje – rekao je. Bez živoga sjećanja neće biti budućnosti jer, ako iz najcrnjih stranica povijesti ne naučimo ne pasti ponovno u iste pogreške, ljudsko će dostojanstvo ostati mrtvo slovo – istaknuo je Papa.
Štititi vjersku slobodu
Među drugim bolnim zbivanjima na koja se osvrnuo Sveti Otac bila je 75. obljetnica, obilježena 16. listopada, odvođenja Židova iz rimskoga geta, te za nekoliko dana, 9. studenog, 80. obljetnica Kristalne noći, kada su uništena brojna židovska bogoštovna mjesta, također u namjeri – mišljenje je pape Franje – da se iskorijeni ono što je u ljudskom srcu, i u srcu jednoga naroda potpuno nepovredivo, a to je Stvoriteljeva nazočnost. Papa je stoga istaknuo neotuđivo pravo na vjersku slobodu.
Kada se Dobroga Boga htjelo zamijeniti idolatrijom moći i ideologijom mržnje, došlo je do suludoga istrebljenja ljudi. Zbog toga je vjerska sloboda najveće dobro koje valja štititi, ona je temeljno ljudsko pravo, branik pred totalitarističkim težnjama – napomenuo je Sveti Otac.
Zabraniti antisemitizam
Papa je potom potaknuo na suprotstavljanje svakoj vrsti antisemitskoga ponašanja, te ponovno istaknuo da onaj tko se priznaje kršćaninom ne može i ne smije mrziti brata Židova. Kršćanin ne može biti antisemit. Naši su korijeni zajednički. Bilo bi to proturječje vjere i života. Zajedno smo, naprotiv, pozvani zauzeti se kako bi ljudska zajednica zabranila antisemitizam.
Prijateljstvo između Židova i katolika
Osim toga, prijateljstvo između Židova i katolika utemeljeno je na bratstvu koje se ukorjenjuje u povijesti spasenja i ostvaruje u uzajamnoj pozornosti – objasnio je Papa te ponovno istaknuo da imamo biti tvorci mira, poticaj i pokretači dijaloga, posebice na međureligijskoj razini, za dobro čitavoga čovječanstva. Na kraju, spomenuvši se ekumenskoga susreta održanoga prije dvije godine u Azerbajdžanu, istaknuo je put, glavnu zadaću na koju smo svi pozvani.
Razgovarati s drugima i moliti za sve ljude; to su naša sredstva za pretvaranje mačeva u plugove (usp. Iz 2,4), za poticanje ljubavi tamo gdje je mržnja, i praštanja tamo gdje je uvreda, za to da se ne umorimo moleći za mir i prolazeći putovima mira. Jer, danas nije vrijeme nasilnih i grubih rješenja, nego je hitno potrebno poduzeti strpljive postupke pomirenja – istaknuo je Papa.