Beta verzija

Cerca

Vatican News
Gospa Karmelska Gospa Karmelska 

Papin tweet povodom blagdana Gospe Karmelske

Danas opća Crkva slavi Gospu Karmelsku, a tim je povodom papa Franjo sa svojim pratiteljima na Twitteru podijelio kratko razmišljanje

Luka Ilić - Vatikan

Neka vas Blažena Djevica Marija, Majka i Kraljica Karmela, prati na vašem svakodnevnom putu prema Božjem brdu – istaknuo je papa Franjo u današnjoj tweet-poruci u prigodi blagdana Blažene Djevice Marije od brda Karmela. To se brdo nalazi u Palestini uz obalu Sredozemnoga mora, a bilo je mjesto odakle je prorok Ilija vatreno branio vjeru u Izraelu. U srednjem su vijeku vjernici počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje, što ju je Gospa pružila onima koji su nosili karmelski škapular.

Karmelski škapular

Škapular je komad gornje odjeće što je nose brojni redovnici kao što su benediktinci, cisterciti, karmelićani itd. Simbolički pak škapular, koji se sastoji od komadića platna, počeli su kasnije nositi i svjetovnjaci kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinih redova. Upravo je karmelski škapular najpoznatiji: kao zalog posebne zaštite Majke Božje u prvom ga redu nose karmelićani i karmelićanke, a onda i mnogi vjernici u svijetu, postajući na taj način dionicima duhovnih dobara karmelskoga reda. Oni koji su primili karmelski škapular pozvani su nositi ga pobožno kao znak da su na osobit način posvećeni Majci Božjoj, moleći i radeći za vlastito vječno spasenje, kao i za spasenje svih ljudi.

Subotnja povlastica

Jednoj se privatnoj objavi pripisuje i takozvana „subotnja povlastica“, a koju je 1322. godine potvrdio papa Ivan XXII. Ta se povlastica sastoji u tome da će Gospa nosioce njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali svoje obveze što proizlaze iz prihvaćanja škapulara, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišnih muka. Povijesna je činjenica da su pape nosiocima karmelskoga škapulara podijelile mnoge oproste.

Karmel – plodna vrtna zemlja

U Knjizi proroka Izaije govori se o pustinji u kojoj je „dana divota Karmela“ (Iz 35,2) da „vidi slavu Gospodinovu, divotu Boga našega“. Naime, ime „Karmel“ znači „plodna vrtna zemlja“. Tumači Svetoga pisma misle da je Karmel slika prisutnosti istinskoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti njegove milosti; da je slika Djevice Marije, osobe koja je nepodijeljena srca potpuno pripadala Bogu. Ona je, osjenjena Duhom Svetim, postala mjestom u kojem se Božja prisutnost na osobit način očitovala na blagoslov svima onima koji „gladuju i žeđaju za pravednošću“.

Karmel kao slika Božje blizine

Kao sveto brdo Karmel je i slika naročite Božje blizine. Najveći mistik i naučitelj karmelskoga reda sveti Ivan od Križa naslovio je svoje djelo, u kojem je sadržana uputa kako će čovjek naći Boga, „Uspon na brdo Karmel“. Za tog sveca uspon u prvom redu označava oslobođenje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez žrtvovanja osjetnih stvari. Do kontemplacije Boga se dolazi ako se srce što više očisti od svega onoga što nije Bog.

Božji narod i pobožnost prema Gospi Karmelskoj

Zanimljivo je kako jednostavan narod voli pobožnost prema Gospi Karmelskoj i da rado nosi njezin škapular, makar je u prošlosti to bilo daleko izraženije nego danas. Tako znamo da je krajem XVII. stoljeća na svijetu bilo više od tisuću karmelskih bratovština. U njima su se nalazili i brojni svjetovni i crkveni odličnici. Sve su te bratovštine, zajedno s karmelskim redom, u znak zahvalnosti za zaštitu Presvete Djevice s najvećom svečanošću slavile današnji blagdan.

Povijest karmelskoga reda

Spomenimo na kraju kako je karmelski red na brdu Karmelu u drugoj polovici 12. stoljeća osnovao križar Bertold iz Kalabrije po uzoru na pustinjake. Pravilo reda odobrio je papa Honorije III., a papa Inocent IV. je 1247. godine objasnio, ispravio i ublažio Pravilo kako bi karmelićani što uspješnije radili ne samo za svoje dobro i spasenje nego i za opće dobro, za spas bližnjega. Papa je dopustio redovnicima prositi, pa je tako karmelićane usmjerio prema „prosjačkim redovima“.

Novoosnovani je red doživio procvat za vrijeme svoga trećega generala svetog Šimuna Stocka, koji je upravljao karmelićanskom zajednicom od 1242. do 1262. godine. Tom se generalu ujedno pripisuje i nošenje škapulara, odjeće koju je redu kao zalog svoje zaštite dala sama Blažena Djevica Marija. Johannes Soreth utemeljio je 1452. karmelićanke, a u XVI. stoljeću sveta Terezija Avilska i sveti Ivan od Križa obnovili su red vraćajući mu izvornu strogost. Godine 1593. papa Klement VIII. odobrio je obnovljenu granu reda, odnosno bosonoge karmelićane. Ženski red živi u strogoj klauzuri, a muški djeluje i izvan samostana.

16 srpnja 2018, 15:59