Papa o klimatskoj krizi: Nastavite rad na radikalnoj promjeni
Luka Ilić - Vatikan
Kako bi se spriječila realna opasnost da budućim generacijama ostavimo ruševinu, pustoš i smeće, nužno je sustavno i usredotočeno nastojanje usmjereno prema cjelovitoj ekologiji – istaknuo je papa Franjo primivši jutros u Vatikanu u audijenciju sudionike međunarodne konferencije organiziranoj u prigodi treće godišnjice objavljivanja enciklike Laudato si’.
Konferenciju na temu „Spašavanje našeg zajedničkog doma i budućnost života na Zemlji“ organizirao je Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. Sveti je Otac u svom govoru podsjetio da će se u poljskom gradu Katowice u prosincu ove godine održati Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i ona bi mogla biti prekretnica na putu koji je započeo Pariški sporazum 2015. godine.
Svi znamo da se mnogo toga treba učiniti kako bi se proveo taj sporazum – kazao je Papa i nastavio – Sve vlade trebaju nastojati poštovati obveze koje su preuzele u Parizu kako bi izbjegle najgore moguće posljedice klimatske krize. Smanjenje stakleničkih plinova zahtijeva iskrenost, hrabrost i odgovornost, prvenstveno od strane onih država koje su moćnije i koje najviše zagađuju. Ne možemo si priuštiti gubljenje vremena – upozorio je papa Franjo.
MMF i Svjetska banka pozvani poticati učinkovite reforme
Međutim, nisu samo države pozvane uključiti se u taj proces: lokalne vlasti, civilno društvo, gospodarske i vjerske institucije mogu poticati kulturu i prakse cjelovite ekologije – objasnio je Papa izrazivši nadu da će događaji kao što su globalni akcijski samit o klimi, koji će se od 12. do 14. rujna ove godine održati u San Franciscu, pružiti adekvatne odgovore.
U tom je kontekstu uputio na ono što su on i ekumenski patrijarh Bartolomej napisali u zajedničkoj poruci za Svjetski dan stvorenoga 2017. godine: „Uvjereni smo da bez davanja prednosti solidarnosti i služenju ne može postojati istinsko i trajno rješenje za izazov ekološke krize i klimatskih promjena, bez usklađenoga i zajedničkog odgovora, bez prihvaćanja zajedničke odgovornosti koja je kadra tražiti račun za ono što se čini“.
Sveti je Otac potom naglasio da i financijske ustanove igraju važnu ulogu. Za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja potrebna je promjena financijske paradigme – istaknuo je papa Franjo i nastavio – Međunarodne organizacije, poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, mogu promicati učinkovite reforme za uključiviji i održiviji razvoj. Nada je da će financijski sustav ponovno postati sredstvo upravljeno podupiranju istinskog razvoja i skrbi za okoliš.
Nepravda nije nepobjediva
Papa je također primijetio da i religije, posebno kršćanske Crkve, imaju ključnu ulogu u podržavanju i poticanju „ekološkog obraćenja“. Glavni su akteri također mladi ljudi i autohtoni narodi koji su na čelu promicanja cjelovite ekologije, a također su u središtu predstojećih dviju biskupskih sinoda Katoličke Crkve.
S jedne strane, „mladi od nas traže promjenu. Oni se pitaju kako je moguće težiti za tim da se gradi bolja budućnost, a ne misliti pritom na krizu okoliša i trpljenja isključenih“ (LS, 13) – istaknuo je Sveti Otac i nastavio – Mladi će se suočiti s posljedicama sadašnje okolišne i klimatske krize. Prema tome, međugeneracijska solidarnost nije neobavezna, nego temeljno pitanje pravde jer svijet koji smo primili pripada također onima koji će doći poslije nas (usp. LS, 159).
Papa Franjo je potom upozorio da je žalosno i bolno vidjeti kako se domorodačkim narodima oduzima zemlja i kako njihove kulture gaze grabežljivi stav i novi oblici kolonijalizma, koji su pojačani kulturom odbacivanja i konzumizma. Ta za njih zemlja nije obična roba, nego Božji dar i dar njihovih predaka koji tamo počivaju, sveto mjesto s kojim trebaju komunicirati ako žele zadržati svoj identitet i vrijednosti – istaknuo je Papa potičući na kraju prisutne da nastave rad na radikalnoj promjeni koju zahtijevaju sadašnje prilike jer nepravda nije nepobjediva.
