Osvrt na komplet knjigâ mons. dr. sc. Ivana Devčića “Pitanje o Bogu"
Marito Mihovil Letica
Uputno je početi citatom iz glasovite knjige “Uvod u kršćanstvo”, podnaslovljene “Predavanja o apostolskom vjerovanju”, koja je doživjela nebrojena izdanja na mnogim jezicima. Knjiga sadržava predavanja što ih je Joseph Ratzinger održao u ljetnome semestru 1967. u Tübingenu. Pišući u trećemu poglavlju o Bogu vjere i Bogu filozofâ, profesor Ratzinger uz ostalo kaže:
“Rana je Crkva odlučno odbacila sav kozmos antičkih religija, uopće ga smatrala varkom i opsjenom, a svoju je vjeru tumačila riječima: Ništa od svega toga mi ne štujemo niti mislimo kada kažemo Bog. Jedino sâm onaj bitak koji su filozofi istakli kao temelj svega bića, kao Boga koji stoji iznad svih snaga – jedino je to naš Bog.”
Te su mi misli pale na um dok sam se upoznavao s kompletom knjiga objedinjenih naslovom “Pitanje o Bogu”. Knjige sadržavaju filozofske i teološke rasprave mons. dr. sc. Ivana Devčića, riječkoga nadbiskupa u miru, dugogodišnjega profesora filozofije na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci.
Filozofske i teološke rasprave mons. Ivana Devčića nalaze se u četirima svescima koji su kompletirani u elegantno dizajniranu zaštitnu kutiju. Prva dva sveska sadržavaju filozofske rasprave, a treći i četvrti obuhvaćaju filozofsko-teološki pristup prof. dr. sc. Ivana Devčića. Komplet ovih knjiga objavljen je u sunakladništvu Riječke nadbiskupije i Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu, a godina izdanja je 2023.
Govoreći o filozofskome pristupu problemu Boga u religijama, profesor Devčić ističe da se “početci filozofskog bavljenja religijom poklapaju s početcima same filozofije u staroj Grčkoj. Može se čak reći da se filozofska misao rodila u onom trenutku kada se čovjek usudio posumnjati u religijsko-mitološku istinu. Prema tome, na samom početku filozofija zauzima kritičan odnos prema religiji, štoviše, ona se rađa iz tog odnosa, zbog čega mnogi izvode i njezinu načelnu nespojivost i nepomirljivost s religijom.”
Monsinjor Devčić razumije razloge takvoga mišljenja, ali se od njega utemeljeno i obrazloženo otklanja, što je vidljivo već na koricama dotičnih četiriju knjiga, gdje su ispod središnjega i objedinjujućega naslova “Pitanje o Bogu” istaknuta, kao svojevrsni podnaslovi, jasna određenja “Filozofske rasprave” i “Filozofsko-teološki pristup”.
Bilo bi međutim pogrešno pomisliti da se knjige bave samo odnosima između filozofije i teologije, njihovim tezama, antitezama i sintezama. Posrijedi je znatno više od toga. U osobitoj dubini i obuhvatnosti pristupa ova se djela dohvaćaju odnosâ teologije i prirodnih znanosti, uzročnosti u filozofiji i znanosti, izazovâ praktičnog ateizma, antropološkoga značenja zakona, etike društvenih medija, društvenoga djelovanja Crkve i države, k tomu se knjige bave kritičkim odnosom Crkve prema potrošačko-hedonističkomu društvu, suvremenom krizom vrijednosti, pitanjima društvene pravde, solidarnosti i ljubavi te drugim široko zahvaćenim kulturološkim pitanjima, koja se tiču ne samo čovjeka kršćanina nego suvremenoga čovjeka općenito.
I naposljetku valja reći da je mons. dr. sc. Ivan Devčić ovim četirima knjigama, skupno naslovljenima “Pitanje o Bogu”, smjerao dotaknuti sve aspekte složenog odnosa Boga, čovjeka i svijeta te je u tome uvelike uspio, i više od toga, zbog čega zavrjeđuje jasnu pohvalu a njegov komplet knjiga čvrstu preporuku čitateljskoj javnosti.
