Zbornik "Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj"
Marito Mihovil Letica
ʺNa nekoliko mjesta Aristotel poistovjećuje ′zajedničko dobro′ i pravednost, ili kako kaže ′neku vrstu pravednosti′ (dikaiosine) […]. Glavni poticaj za to može se lako shvatiti. S jedne strane, zakoni nastoje specificirati i propisati ono što je pravedno; s druge strane zakoni trebaju promicati zajedničko dobro.ʺ
Rečenice su to iz članka ʺOpće dobro kao cilj političke zajednice u klasičnoj grčkoj filozofijiʺ. Autor je prof. dr. Ivan Koprek s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zatim slijedi članak prof. dr. Tončija Matulića s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članak naslovljen ʺOpće dobro (bonum commune) kao najveće dobro (summum bonum) u učenju Tome Akvinskogaʺ. Taj se članak skladno nadovezuje na prethodni jer je sveti Toma Akvinski velike dijelove Aristotelova filozofskog sustava reinterpretirao i reafirmirao u duhu kršćanske filozofije i teologije. U zaključnom razmatranju profesor Matulić ističe da je ʺkonačna svrha ljudske osobe samo jedna, a to je vječni životʺ te objašnjava: ʺUpravo je transcendentno određenje ljudske osobe obdarene apsolutno nepovredivim ljudskim dostojanstvom i na tom dostojanstvu utemeljenim neotuđivim ljudskim pravima i slobodama ′mjesto′ na kojemu opće dobro i najveće dobro dolaze u neposredan dodir.ʺ
Spomenuta dva članka nalaze se na početku zbornika ʺOpće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskojʺ, koji je 2023. objavljen u suizdanju Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Kršćanske sadašnjosti. Zbornik objedinjuje teme izložene na simpoziju ʺOpće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskojʺ održanom 26. i 27. listopada 2022. u dvorani ʺVijenacʺ na Kaptolu u Zagrebu. Urednici zbornika jesu Stjepan Baloban, Silvija Migles i Dubravka Petrović Štefanac.
Knjiga sadržava, uz dva već spomenuta, još dvanaest radova. Ovdje nije moguće spomenuti sve radove i njihove autore pa ćemo se zadržati na nekoliko njih.
Izv. prof. dr. Silvija Migles s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu autorica je članka ʺOpće dobro u socijalnom nauku Crkveʺ. ʺNovije rasprave o općem dobru u društveno-političkom kontekstuʺ naslov je članka koji je napisao izv. prof. dr. Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Članak naslovljen ʺPojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj! Je li hrvatskim građanima (ili široj hrvatskoj javnosti) razumljiv ovakav govor?ʺ zajedno su napisale doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac, tajnica za promicanje socijalnog nauka Crkve, i doc. dr. Mirjana Pinezić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu – Teologije u Rijeci. Prof. dr. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu napisao je rad ʺKlima kao opće dobroʺ. Medije u službi ostvarenja općeg dobra tematizirao je prof. dr. Jerko Valković s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Akademik Anđelko Akrap, redoviti profesor na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu, autor je članka ʺDemografske promjene u Hrvatskoj kao zahtjev općeg dobraʺ. Prof. dr. Gordan Črpić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta napisao je članak ʺZanemarivanje općega dobra u hrvatskom društvuʺ.
Osvrt na ovaj doista izvrstan zbornik završavamo dijelom rečenice s njegova ovitka: ʺ… želimo da tekstovi ove knjige budu poticaj za daljnje interdisciplinarne rasprave u Hrvatskoj o općem dobru, bez kojega je uistinu teško zamisliti budućnost hrvatskoga naroda, ali i Crkve u Hrvatskoj.ʺ