Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U Zagrebu je danas pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše završilo redovno 67. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije. Biskupi su tijekom trodnevnog zasjedanja promišljali o aktualnostima života Crkve u Hrvatskoj u duhu Papinih poticaja. Uz izvješće s Biskupske sinode bilo je riječi o proslavi Jubilarne, 2025. godine, 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te o zaštiti maloljetnika i odraslih ranjivih osoba. O zaključcima plenarnog zasjedanja novinare su upoznali pomoćni biskupi đakovačko-osječki Ivan Ćurić i zagrebački Mijo Gorski, te novi potpredsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Svjedočeći o Općoj biskupskoj sinodi mons. Ćurić istaknuo je da je na njoj sudjelovao s iskustvom Sinode Đakovačke biskupije. Osjetila se snažna sloboda i lakoća iznošenja stavova. Značajna je bila Papina nazočnost koja je bila nenametljiva, rekao je hrvatski predstavnik na Sinodi. Ured za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba, rekao je biskup Gorski, vodit će Stalno vijeće HBK koje će pratiti i objedinjavati sve slučajeve i raditi na prevenciji, a biskupije će i dalje imati vlastite urede. Biskupi su se složili s demografima kad je riječ o mučnom pitanju demografije, što političari ne shvaćaju ozbiljno. Nadbiskup Hranić smatra kako više čimbenika utječe na rastakanje obitelji među kojima su vrijednosna i idejna strujanja, javno mnijenje i postmoderni trendovi, pa i mediji koji im podliježu. Dodao je kako je na nacionalnoj razini bilo dobrih prijedloga, no na mandat od četiri godine, kako razmišljaju političari, ne može se provoditi demografska politika. Za novog člana Stalnoga vijeća HBK-a imenovan je krčki biskup Ivica Petanjak.
Biskupi su 14. studenog nazočili predstavljanju knjige „Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan“ koju je objavila „Kršćanska sadašnjost“. „Hrvatska se nalazi u dubokoj demografskoj krizi, zapravo već je ušla u demografski slom zbog intenziviranog pada broja živorođenih, pada broja stanovništva te poremećenosti dobne strukture stanovništva“, riječi su Deklaracije koja je hrvatskoj javnosti upućena sa Šestog hrvatskoga socijalnog tjedna, podsjetio je u pozdravnoj riječi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Koja je uloga Crkve u toj i takvoj situaciji? Držim da je to uloga koju na osobit način svojim gestama i riječima svakodnevno svjedoči papa Franjo, potičući nas na misionarski polet i izlaženje iz svojih zona komfora. Hoće li ova knjiga nešto promijeniti pod tim vidom? Nadati nam se da hoće. Na temelju kršćanske nade i dalje se želimo zauzimati za opće dobro hrvatskoga naroda i države. Poseban naglasak neka se stavi na obitelj, kako se to ističe u Deklaraciji, „kao temeljnu jedinicu društva koju je potrebno iznova staviti u središte nacionalnih interesa i prioriteta“. Nadbiskup je zahvalio prof. dr. Stjepanu Balobanu, pročelniku Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, kao i svim njegovim suradnicima te svima onima koji su surađivali na uređivanju ove knjige. O knjizi su govorili akademik Anđelko Akrap, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti dr. sc. Marina Perić Kaselj i prof. dr. Vladimir Dugalić s KBF-a u Đakovu. „Ako ova knjiga dođe u samo jedne prave ruke koje će početi promjenu i preusmjeriti tijek događanja – isplatilo se sve“, rekao je u zahvali direktor nakladnika dr. sc. Stjepan Brebrić, dok je prof. Baloban naglasio da sadržaj knjige poziva na zajedničku raspravu o bitnim pitanjima hrvatske budućnosti, prenijela je IKA.
“Caritas se prepušta navigaciji srca i ne bira široke putove nego uske staze, gdje ranjeni ljudi silaze i leže polumrtvi. Gdje mržnja otvori ranu, tu ljubav prolazi da zavije! Posebno je vidljiv Caritas u vremenima velikih nesreća i katastrofa. Hrvatski Caritas je rođen u najtežem razdoblju za naš narod, u vrijeme Domovinskog rata, da bi bio suputnik prognanicima, izbjeglicama, raseljenima i svima koji su ostali bez osnovnih sredstava za život. Ljubav ne uvjetuje pomoć ničim, ni položajem u društvu, ni službom koju netko obnaša, niti nacionalnošću niti vjerskom pripadnošću. Caritas polazi i trajno se vraća na na jedinu važnu adresu, a to je ‘čovjek u potrebi’, s jasnim programom i zahtjevom da se brat u potrebi ‘ljubi kao što se ljubi Bog.” Istaknuo je to na svečanoj akademiji 15. studenoga u dvorani „Vijenac“ povodom 30 godina osnutka Hrvatskog Caritasa njegov predsjednik varaždinski biskup Bože Radoš. Zahvalivši svima koji pomažu rad Caritasa, ravnatelj fra Tomislav Glavnik je naglasio: “Da biste upoznali Caritas u cijelosti, ne treba mnogo, jer za dobro je potrebno malo. No, potrebno je postati dio njega. Malo vlastitog vremena, malo volje, malo ideja, malo požrtvovnosti“.
U svim župama u kojima je sagrađena crkva ili kapela posvećena prvom hrvatskom kanoniziranom svecu svečano je proslavljen blagdan sv. Nikole Tavelića. U Hrvatskom nacionalnom svetištu u Šibeniku središnje misno slavlje je predvodio dubrovački biskup Roko Glasnović u zajedništu sa šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, provincijalnim ministrom fra Miljenkom Hontićem, rektorom svetišta fra Josipom Ivanovićem i drugim svećenicima. U homiliji je biskup Glasnović istaknuo da je sv. Nikola živio u teškim okolnostima za društveni i vjerski život. „I nama se danas može činiti da nam teškoće koje nas snalaze – nevolje, tjeskobe i progonstva – žele oduzeti nadu“, rekao je te podsjetio da su kršćani danas najprogonjenija skupina na svijetu. Križ bez ljubavi je pretežak, a ljubav bez križa je isprazna, posvijestio je dubrovački biskup.
U Zadru je 14. studenog počela Manifestacija „Krševanovi dani kršćanske kulture“ Zadarske nadbiskupije koji završavaju 6. siječnja. Prvi od 15 događaja je taj što je Svetište sv. Šime od krakovskog nadbiskupa i metropolita na dar dobilo relikviju sv. Hedvige koju Poljaci zovu „kraljicom majkom“.
U samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krku sestre benediktinke svečano su 13. studenog obilježile 800. obljetnicu svog samostana. Misno slavlje predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak. Podršku i blizinu krčkoj zajednici svojim sudjelovanjem iskazale su koludrice benediktinke iz creskog i rapskog samostana.
U srijedu 15. studenog je u Starim Mikanovcima pokopan vlč. Marko Milinković, umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je preminuo u 68. godini.
(Vatican News - am)
