Simpozij "Promicanje i oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj"

Marito Mihovil Letica

Vraćamo se na trenutak u 19. stoljeće kada su se u okrilju intelektualnih katoličkih krugova u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji i Francuskoj sve više i sustavnije razmatrala socijalna pitanja. To je doprinijelo nastajanju ozračja za objavljivanje prve socijalne enciklike, ʺRerum novarumʺ, koju je 15. svibnja 1891. objelodanio papa Lav XIII. Treba napomenuti da pojam ʺsocijalni nauk Crkveʺ jest prijevod latinskoga termina ʺdoctrina socialis Ecclesiaeʺ, a prvi ga je put spomenuo papa Pio XI. godine 1931. u socijalnoj enciklici ʺČetrdeseta godinaʺ, ʺQuadragesimo annoʺ, koja je tako nazvana jer je objelodanjena o 40. obljetnici izlaska enciklike ʺRerum novarumʺ. Socijalni nauk Crkve ponajprije se odnosi na poruke crkvenoga učiteljstva o socijalnim pitanjima pri čemu uključuje dokumente i drugih crkvenih institucija, katoličkih organizacija i slično.

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije osnovan je 1998. godine. U povodu 25 godina djelovanja Centra, održan je u Zagrebu simpozij naslovljen ʺPromicanje i oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u Hrvatskojʺ. Simpozij je upriličen 23. i 24. studenog 2023. u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu. Sudjelovalo je gotovo 20 predavača.

Simpozij je otvoren pozdravnom riječju đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, predsjednika Upravnoga vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. Nadbiskup je Hranić istaknuo da je socijalni nauk Crkve jedno od temeljnih sredstava evangelizacije te ujedno važan sadržaj pastoralnog rada. ʺCrkva je svjesna odgovornosti koju imaju vjernici laici u razvoju društva u kojemu žive. I zato ona želi svojim društvenim odnosno socijalnim naukom pružati pomoć vjernicima u pronalaženju odgovora u složenoj stvarnosti obiteljskog, gospodarskog, političkog, kulturnog, međunarodnog i različitih drugih područja društvenog života suvremenog svijetaʺ, rekao je mons. Hranić i dodao da socijalni nauk Crkve ima izrazito pastoralnu orijentaciju pri čemu se nastoji podržavati cjelovito promicanje čovjeka i njegovo oslobođenje kako u ovozemaljskoj tako i u nadnaravnoj perspektivi.

Zatim je prof. dr. sc. Stjepan Baloban održao predavanje o temi ʺSocijalni nauk Crkve: metodološki iskorak od analitičkog-kritičkog prema konkretnoj primjeniʺ. Istaknuo je: ʺU Crkvi se događa određeni paradoks – dok zanimanje za socijalni nauk Crkve u pojedinim crkvama u Europi slabi, na razini opće Crkve je suprotno. Papa Franjo stavlja snažan naglasak upravo na sadržaj socijalnog nauka Crkve.ʺ

Nakon toga je o nauku Crkve kao kriteriju za etičko-moralno djelovanje u javnom životu govorio prof. dr. sc. Tonči Matulić. Razjasnio je da socijalni nauk Crkve nije ideologija, ni treći put između lijevog i desnog političkog opredjeljenja, nego posebna kategorija. Socijalni nauk Crkve jest rasvjetljivanje socijalne dimenzije ljudske egzistencije u složenim uvjetima svjetovnog života, u svjetlu evanđeoske poruke, istaknuo je uz ostalo profesor Matulić te dodao kako crkveni socijalni nauk služi za čišćenje ljudskog razuma da se vjera ne bi otuđila od stvarnoga života, to jest da se ne bi pretvorila u puku osjećajnu pobožnost i praksu – nego da donese spasonosne uvide za oblikovanje čovjekova života.

Nakon što su svi predavači izložili referate, skup je završio okruglim stolom o temi ʺPrimjena socijalnog nauka Crkve u hrvatskoj stvarnostiʺ.

(Vatican News - am)