Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Misno slavlje koje je 22. listopada u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu predvodio zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, kruna je obilježavanja 90. obljetnice osnutka Caritasa Zagrebačke nadbiskupije čije je geslo Ljubiti djelima. Predsjednik Caritasa mons. Zlatko Koren u pozdravu je istaknuo da misa daje priliku zahvaliti za svjedočanstvo vjere, za misionare i misionarke, za misijsko poslanje cijele Crkve i za dar svetosti velikoga pape Ivana Pavla II.“. Osvrćući se na drugo misno čitanje, kardinal Bozanić u homiliji je istaknuo da je svaka kršćanska zajednica pozvana zaslužiti pohvale „o djelotvornoj vjeri, zauzetoj ljubavi i postojanoj nadi“. „Devedeseta obljetnica organiziranog rada i djelovanja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije omogućuje nam da se spomenemo puta Crkve zagrebačke na kojem se očitovala djelatna ljubav među vjernicima i na kojem je osjetljivošću za potrebite dan nemjerljiv doprinos društvenom boljitku. Dekretom zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera, 20. listopada 1933. godine ustanovljen je Caritas Zagrebačke nadbiskupije u koji se od samog početka svojim radom i zalaganjem duboko ugradio blaženi Alojzije Stepinac. Od samog osnutka najvažnija odrednica njegova rada bila je briga za siromašne i potrebite, po čemu je on prepoznat i danas. Premda je 2. ožujka 1946. godine tadašnja komunistička vlast zabranila rad Caritasa, a ravnatelj vlč. Vilim Nuk osuđen na šest godina robije, taj se je rad u teškim okolnostima postupno obnavljao posebno nakon Drugog vatikanskog koncila. Važnu ulogu u obnovi imao je tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper. U njegovo je vrijeme osnovan Ured Međunarodnog Caritasa pri Zagrebačkoj nadbiskupiji, a za voditeljicu Ureda kardinal je imenovao gospođu Jelenu Brajšu. I u teško vrijeme komunizma, nasuprot svih zabrana, karitativna ljubav nije prestala djelovati, svjetiljka djelotvorne ljubavi se nije ugasila. U iznimno teškim uvjetima poluilegalnog djelovanja Caritas je pokazao snagu djelatne kršćanske ljubavi, osobito prema napuštenoj djeci. Uspostavom hrvatske države otvorile su se mogućnosti da se legalno organizira djelovanje Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, što je proveo tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić“, podsjetio je propovjednik.
Na svečanoj akademiji 20. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu o djelovanju, važnosti i potrebi karitativnog djelovanja govorili su zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, predsjednik nadbiskupijskog Caritasa mons. Zlatko Koren, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ravnateljica s. Jelena Lončar. „Koliko je tijekom minulih devet desetljeća gladnih nahranjeno, golih odjeveno, bolesnih pohođeno, žalosnih i tjeskobnih utješeno, koliko je života spašeno? Koliko se dobročinstava, malih djela velike ljubavi, molitvene i materijalne potpore, slilo preko zagrebačkog Caritasa na potrebite pomoći – to samo dobri Bog znade. Ta su dobročinstva tisućama potrebitih jutra učinila radosnijima i noći spokojnijima, olakšavajući bijedu i neimaštinu, noseći utjehu Kristove blizine i prisutnosti u patnjama i osamljenostima, u lutanjima i traženjima. Činili su to zaposlenici i volonteri Caritasa, nošeni ljubavlju koja nadilazi sve ljudske ograničenosti, zabrane i zaprjeke; nošeni srcem koje zna i hoće ljubiti“, rekla je s. Jelena Lončar. Dodala je kako je danas u Caritasovim domovima smješteno gotovo dvije stotine korisnika: djece bez roditeljske skrbi, djece i mladih s teškoćama u razvoju, maloljetnih trudnica i majki, žena i djece žrtava obiteljskoga nasilja, beskućnika, mladih koji izlaze iz sustava socijalne skrbi.
Uz Svjetski dan misija Požeška biskupija posvjedočila je svoju blizinu afričkoj biskupiji u kojoj kao misionar djeluje svećenik Požeške biskupije Karlo Prpić. Pomogla je opremanje Pastoralnog centra Jean Pasquier u sjedištu biskupije Ngaoundéré. Biskup Emmanuel Abbo je u pismu požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću predstavio dosadašnje uređenje Centra te zamolio dodatnu pomoć u njegovu proširenju i opremanju. Stoga je Biskupija uputila novčanu pomoć u iznosu od 10 tisuća eura, te 35 tisuća eura za 4 tisuće misnih intencija i 20 „Gregorijana“, koje omogućuju tamošnjim svećenicima osnovna sredstva za život.
Štovatelji Božjeg milosrđa 21. listopada, uoči blagdana sv. Ivana Pavla II., okupili su se na desetom susretu u svetištu Majke Božje Bistričke. “Ovim slavljem ujedno zaključujete godinu posvećenu svetoj Faustini, promicateljici Božjeg milosrđa na 85. obljetnicu njezine smrti“, kazao je na početku propovijedi apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua. “Klanjatelji Božjeg milosrđa njezini su glavni promicatelji i istovremeno prvi koji žele provesti u djelo smjernice koje je Isus dao svetici. U jednom ukazanju sestri Faustini Isus kaže: Želim da dublje upoznaš ljubav kojom moje Srce gori prema dušama. I odmah pojašnjava: Shvatit ćeš je kada budeš meditirala o mojoj Muci. Isus od sestre Faustine traži da razmatra Njegovu muku kako bi bolje razumjela Njegovu ljubav“, riječi su mons. Lingue, prenijela je IKA.
Međunarodnom znanstvenom simpoziju prigodom 100. obljetnice rođenja franjevca-kapucina prof. Tomislava Janka Šagi-Bunića pismom iz Rima obratio se i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. „Izrastao na njivi vjere hrvatskoga naroda, živio je i djelovao u vremenima kada je kukolj ovoga svijeta, puštajući svoje korijenje i zarastajući tom njivom, bio prijetnja da je učini neplodnom. No, zahvaljujući odanosti Božjemu duhu, čvrstom uporištu vjere i vrijednim rukama koje su neumorno plijevile – poput ruku Tomislava Janka Šagi-Bunića – mi i danas na toj istoj njivi ubiremo bogate plodove duhovne baštine“. Jednostavno, svojim vrijednim radom, promišljanjima, znanstvenim doprinosima i svjedočenjem – usmjeravao je intelektualni i pastoralni život Crkve u prijelomnim vremenima koncilske obnove u socijalističkom društvu kojim je dominirao komunistički ateizam i agresivna ateizacija“, napisao je uz ostalo zagrebački nadbiskup.
