Traži

Papa Ivan XXIII. Papa Ivan XXIII.  (Credit: Universal Images Group North America LLC / DeAgostini / Alamy Stock Photo)

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

U zagrebačkoj Župi sv. pape Ivana XXIII. 11. listopada proslavljena je župna svetkovina; svečano euharistijsko slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua

Vedran Šmitran - Zagreb

U Župi sv. pape Ivana XXIII. u zagrebačkoj Dubravi jučer (11. listopada) je svečano proslavljena župna svetkovina, a svečano euharistijsko slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.

Neugodno je pitanje koje Isus postavlja Petru: 'Ljubiš li me više od ovih?' – kazao je nadbiskup Lingua na početku propovijedi i odmah dodao kako nas Isus nastavlja dovoditi u neugodnu situaciju. On zna koliko ga ljubimo, ljubimo li ga doista, ali želi da se preispitamo, da vidimo ljubimo li ga uistinu. Koliko li je važno stalno preispitivati svoje postupke i namjere kako bismo vidjeli je li naša ljubav iskrena! U tome je sveti papa Ivan XXIII. bio veliki majstor. Njegovo skrupulozno zalaganje, bilo kao tajnika biskupa u Bergamu ili kao zaposlenika u Kuriji u Rimu ili kao apostolskog nuncija (bio je nuncij u Bugarskoj, Turskoj i Grčkoj te potom u Francuskoj) ili kao patrijarha Venecije i konačno, kao pape, bilo je činiti sve za Isusa, neprestano se preispitujući. Upravo to propitivanje samih sebe potiče nas da težimo svetosti. To nam omogućuje da odgovorimo na pitanje koje nam Isus ponavlja: 'Ljubiš li me uistinu?'

Nuncij je potom podsjetio kako je 'Dobri Papa' Ivan XXIII. obilježio ne samo svoje vrijeme, nego i čitavo stoljeće sazivanjem Sabora i neumornim zalaganjem za mir. Papa Ivan dobro je znao da ne treba mijenjati sadržaj vjere, vječnu istinu koju treba naviještati, nego metodu. Namjerava prijeći s oružja strogosti, koje udaljava, na lijek milosrđa, koji približava. Nije riječ o mijenjanju načela, već o pronalaženju novih načina da se ona objasne. Koliko li je ovo aktualno za Crkvu okupljenu na Sinodi, najvažnijem crkvenom događaju nakon Drugoga vatikanskog koncila. Drugi vidik njegove hrabre i mudre dobrote jest njegovo nastojanje oko uspostave mira. I ovdje je ostavio trag u povijesti. „Dobri Papa“ nije bio samo naivni pacifist: on je bio i konkretni mirotvorac kroz aktivno zalaganje za pomirenjem. Suočeni s opasnošću izbijanja nuklearnog rata, koji se činio neizbježnim, diplomacija i Papina intervencija spriječile su katastrofu.

Od tada je prošlo šezdeset godina i ponovno se pojavila opasnost od nuklearnog sukoba. Možda ne možemo usporediti ove dvije situacije jer se onda radilo o prijetnjama, a sada je rat u tijeku, no nedvojbeno se možemo složiti – kazao je Nuncij - da je papa Franjo, poput Ivana XXIII., danas uvjeren da se samo dijalogom i diplomacijom može stati na kraj neprijateljstvima i izbjeći još veće katastrofe. Molimo zagovor „Dobrog Pape“ da otvori srca onih koji i danas u svojim rukama drže sudbinu čovječanstva te da smognu hrabrosti zastati i imati snage učiniti korak unatrag – poručio je apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua.

Na 55. izbornoj skupštini Hrvatske redovničke konferencije (HRK), koja se održava u dominikanskom Samostanu bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici, jučer, 11. listopada, izabrano je novo vodstvo Hrvatske redovničke konferencije.

Za predsjednicu HRK izabrana je s. Lidija Bernardica Matijević, poglavarica Provincije Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u Splitu školskih sestara franjevki Krista Kralja, a za potpredsjednika fra Miljenko Hontić, ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

Novo vodstvo Hrvatske redovničke konferencije (Foto: Hrvatska redovnička konferencija)
Novo vodstvo Hrvatske redovničke konferencije (Foto: Hrvatska redovnička konferencija)

Uz predsjedništvo, izabrani su i ostali članovi Vijeća HRK: s. M. Jelena Ikić, vrhovna poglavarica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga; s. Samuela Markanović, provincijska poglavarica Marijinih sestara Čudotvorne medaljice; fra Milan Krišto, ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i o. Sebastian Šujević, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.

S. Lidija Bernardica Matijević, nakon što je izabrana za predsjednicu Hrvatske redovničke konferencije, danas se u razgovoru za Hrvatski katolički radio osvrnula na aktualne izazove za redovništvo.

S obzirom na naglaske skupštine HRK-a, s. Lidija Bernardica među ostalim je primijetila kako je u posljednje vrijeme autoritet kao takav veoma poljuljan te se tumači u negativnom kontekstu. Stoga se i obnašatelji poglavarskih službi susreću s pitanjima načina rješavanja problema, načina okupljanja zajednice, načina ostajanja u zajedništvu, bez dolaženja u sukobe s tenzijama koje danas postoje u cijelom društvu – kazala je predsjednica Hrvatske redovničke konferencije.

U prigodi 20. obljetnice Dana fra Didaka Buntića, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u ponedjeljak, 9. listopada, održana je svečana akademija pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora te uz supokroviteljstvo Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Međunarodna kulturno-znanstveno-duhovna manifestacija Didakovi dani, pokrenuta u čast velikog dobrotvora i prosvjetitelja fra Didaka Buntića, prvi put je održana 2004. godine, a kako pojašnjava fra Marinko Šakota, jedan od njezinih inicijatora, Didakovi dani slijede fra Didakovo načelo: Moguće je!

U sklopu svečanosti, organizatori su uručili priznanja zaslužnima koji promiču vrijednosti koje je živio fra Didak, pomažući da se širi priča o njegovu veliku djelu. Među ovogodišnjim dobitnicima su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas i sveučilišni profesor dr. sci. Božo Skoko.

Podsjetimo, fra Didak Buntić (1871. – 1922.) bio je hercegovački franjevac i provincijal, narodni dobrotvor, prosvjetitelj, političar i jedna od najutjecajnijih osoba u Bosni i Hercegovini početkom 20. stoljeća. U godinama velike gladi krajem Prvog svjetskog rata spasio je 17.000 djece prikupljajući pomoć za gladne, te odvodeći djecu iz Hercegovine i Dalmatinske zagore u plodne krajeve Slavonije i Srijema, gdje ih je privremeno udomio kod dobročinitelja. Kroz njegove programe masovnog opismenjavanja, od 1910. do 1917. godine, naučilo je čitati i pisati oko 20.000 ljudi.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
12 listopada 2023, 16:44