Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
U predvečerje blagdana sv. Lovre, 9. kolovoza, u požeškoj crkvi sv. Lovre biskup Antun Škvorčević u zajedništvu s kanonicima požeškoga Stolnog kaptola, svećenicima grada Požege, bogoslovima i svećeničkim aspirantima, Caritasovim volonterima, mladima te drugim vjernicima predvodio je službu Večernjih hvala i otvorio bdijenje koje su nastavili mladi grada Požege. Kako javlja portal Požeške biskupije, biskup je u homiliji podsjetio na patnje zbog nedavnog nevremena, u kojem su brojni ljudi izgubili mnoga materijalna dobra te žive u strahu za svoju budućnost. Spomenuo je, među ostalim, kako je i tijekom nedavnoga Svjetskog susreta mladih u Lisabonu jedan mladi požeški vjernik nesretnim slučajem postao dionik patnje, te se nalazi na liječenju u Portugalu. Kazao je kako je s njegovim roditeljima razmišljao koji bi bio smisao njegove patnje. „Sâm Bog je u Isusu Kristu izabrao put patnje da bi ostvario najveće božansko djelo našeg oslobođenja prolaznosti i smrtnosti i darovao nam pobjedu života“. Potaknut nemilim događajima u Grčkoj, biskup Škvorčević je spomenuo kako postoje različiti načini na koje neki ljudi žele očitovati svoju moć i biti slavni, među ostalim i nasiljem, kako je to posvjedočila skupina hrvatskih nogometnih navijača u Ateni. Istaknuo je kako su spomenuti ljudi navedenim činom izgubili dostojanstvo i nanijeli sramotu narodu i državi iz koje potječu, pozvavši napose mlade nazočne u crkvi da im i to bude poticaj te poput sv. Lovre nasljeduju Isusa Krista koji je svoju moć očitovao posvemašnjom založenošću za druge i poslušnošću Ocu do u smrt.
U pripravi za današnji blagdan đakona i mučenika, zaštitnika Požeške biskupije i njezina Caritasa, požeški je biskup u pratnji novogradiškog župnika Maria Sanića i tajnika Mateja Silukovića, 8. kolovoza pohodio prognaničko naselje Kovačevac pokraj Nove Gradiške, u koje su smješteni izbjeglice i prognanici iz vremena Domovinskog rata i nakon njega. Susret je počeo molitvom za sve stanovnike naselja, za one koji su odselili iz njega, te za preminule. Biskup je istaknuo je da sv. Lovro svojim primjerom svjedoči da nedostatak materijalnih sredstava nije najveće siromaštvo, nego odsutnost Boga u našim životima. Potaknuo ih je da poput sv. Lovre upravo u životnim nevoljama snažno izgrađuju svoj odnos s Bogom te da on ostane njihov najveći oslonac. Istaknuvši teškoće s kojima se susreću, prognanici su biskupu izrazili zahvalnost što ih ne zaboravlja.
U Katedrali sv. Jakova i crkvi sv. Frane u Šibeniku, koncertima polaznika zaključena je 30. orguljaška ljetna škola. U njezinom radu sudjelovalo je 7 predavača i 27 polaznika. U šibenskim crkvama, uz redovitu nastavu sviranja organizirana su i predavanja u prostorima centra Civitas sacra. Profesori Ante Knešaurek i Ivo Mrvelj prezentirali su najmanje šibenske orgulje, one u crkvi sv. Luce i najstarije u crkvi sv. Duha. Polaznike su upoznali i s orguljama u Novoj crkvi te u crkvi Svetog Križa. Prijelaz u 20. stoljeće označavaju orgulje u crkvi sv. Ivana iz 1908., a suvremene orgulje iz sredine 20. stoljeća nalaze se u Katedrali te u crkvi sv. Frane. Spominjući se početaka Orguljaške škole i njezinog osnivača, prof. Božidara Grge, sadašnji voditelj Pavao Mašić posebno je istaknuo crkvu sv. Frane kao crkvu iz koje je Orguljaška ljetna škola krenula u život, koristeći taj lokalitet koji je u Hrvatskoj jedinstven upravo po tome što pod jednim krovom udomljava dva najreprezentativnija primjera instrumenata domaćih graditelja: barokne orgulje Petra Nakića, te moderne orgulje Ivana Faullenda-Heferera. Polaznici Arhivističke radionice pod vodstvom dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran radili su na popisivanju muzikalija iz ostavštine don Krste Stošića i don Josipa Veljka Jadronje, dok su polaznici Organološke radionice pod vodstvom Emina Armana boravili na Zlarinu, gdje su evidentirali i proučavali zlarinske orgulje, jedan od najvrjednijih opusa hrvatskog graditelja Milana Majdaka, njegov jedini rad u Dalmaciji, koji svojom veličinom i bogatstvom zvukovnih boja spada među veće otočne orgulje u Hrvatskoj. Misu zahvalnicu u katedrali sv. Jakova je predvodio župnik don Krešimir Mateša.
Hodočasnički dan Gospi Brze Pomoći proslavljen je 8. kolovoza u istoimenom Gospinom svetištu u Slavonskom Brodu. Središnje slavlje bila je arhijerejska liturgija koju je u zajedništvu s grkokatoličkim svećenicima, đakonima i bogoslovima predvodio križevački vladika Milan Stipić. Promišljajući u homiliji o vjeri koju su nam predali naši preci, vladika je potaknuo vjernike da čuvaju svoju vjeru i to ne samo deklarativno, nego da ju žive i mole srcem iz ljubavi prema Bogu. Posvijestivši kako je „vjera naš odnos i povjerenje prema Bogu“, ustvrdio je da je ona u modernom svijetu često odbacivana. Zapitavši se „razgovaramo li mi kršćani istinski sa svojim Bogom, je li naše srce otvoreno za njegove blagodati i milosti“, poručio je: „Došli smo ovdje potaknuti vjerom kako bi ljubavlju međusobno pomagali jedni druge, crpili snagu iz evanđeoskih Isusovih riječi, kako bismo bili osnaženi molitvom Presvete Bogorodice Majke Božje čije svetište u centru ovoga grada imamo na raspolaganju. Osnaženi imat ćemo volje i snage za borbu koju trebamo voditi sami sa sobom, svojim zlim navikama, svojim brojnim zatajivanjima Isusa i njegova evanđelja“, prenijela je IKA. Liturgiju su animirale redovnice bazilijanke s grkokatoličkim vjernicima.
Danas je na Gradskom groblju u Varaždinu pokopan član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Vjekoslav Kocijan koji je preminuo u 84. godini. Svećeničku službu obnašao je u mnogim sredinama u kojima su samostani provincije kojoj je pripadao. Bio je član Odbora za pastoral Roma Hrvatske biskupske konferencije, duhovno je pratio Pokret fokolara, a bio je uključen i u djelovanje Neokatekumenskoga puta kao i Karizmatskog pokreta.
