Spomendan svetog Ilije
Marito Mihovil Letica
Čuli smo ulomak iz 8. poglavlja ʺEvanđelja po Markuʺ, a o Petrovoj ispovijesti, gdje uz Ivana Krstitelja i druge proroke spominje Iliju, čitamo i u ostalim dvama sinoptičkim Evanđeljima, Matejevu i Lukinu. Nadalje, kada Isus, prije nego će izdahnuti na križu, povika iza glasa ʺEloi, Eloi lama sabahtani?ʺ u značenju ʺBože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?ʺ, neki od nazočnih na to govorahu: ʺGle, Iliju zoveʺ; o čemu čitamo u 15. poglavlju ʺEvanđelja po Markuʺ, a o tome piše i evanđelist Matej.
Dospijevamo do pitanja: Tko bijaše Ilija? Ukratko možemo reći da se rodio u Tišbi u Sjevernome Kraljevstvu ili Izraelu, pa se nerijetko spominje kao Tišbijac. Živio je u 9. stoljeću prije Krista, u doba kraljeva Ahaba i Ahazje. Isprva je Ilija živio pustinjački. Gorljivo se suprotstavio idolopoklonstvu koje su, uvevši kult Baala i Aštarte, nametali bezbožni Ahab i njegova žena Izabela. Ilijino proročko djelovanje potanko je i naširoko opisano u ʺPrvoj knjizi o Kraljevimaʺ i ʺDrugoj knjizi o Kraljevimaʺ.
Na Jahvino pitanje zašto je došao na Božju goru Horeb, Ilija odgovara: ʺRevnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sâm, a oni traže da i meni uzmu životʺ (1 Kr 19,10). Te Ilijine riječi sržno i autentično izriču njegovo proročko poslanje.
U ʺDrugoj knjizi o Kraljevimaʺ opisan je događaj kad je ʺJahve uznio Iliju na nebo u vihoruʺ. Prema staromu židovskom vjerovanju, Ilija će se još jednom pojaviti na zemlji i navijestiti ʺdan Jahvin, dan velik i strašanʺ. Kršćanski svetac Ambrozije naziva Iliju ʺpročelnikom prorokâʺ, a drugi crkveni oci iz prvih kršćanskih stoljeća govorahu da Ilija nije umro, ali da će ipak umrijeti, zajedno s Henokom, boreći se na kraju vremena protiv Antikrista.
K tome treba reći da je u slavenskim zemljama ovaj svetac poznat kao Ilija Gromovnik: prema pučkomu vjerovanju, juri u kolima po oblacima stvarajući grmljavinu te je u isti mah zaštitnik od groma. Prelaskom s poganskih vjerovanja na kršćanstvo, Slaveni su brojne osobine boga Peruna prenijeli na svetoga Iliju.
Spomendan svetoga Ilije jest 20. srpnja. Valja reći da Iliju osobito štuju karmelićani. Posebno je štovan u Slavoniji, zaštitnik je Đakovačko-osječke nadbiskupije te u drugim krajevima Hrvatske mnogih župa, crkava, samostana i naselja. Brojni planinski vrhovi nose Ilijino ime. Hrvati katolici u nama susjednoj zemlji slave ga kao zaštitnika cijele Bosne i Hercegovine. Uz katolike, svetoga Iliju slave i pravoslavci na Ilindan, također i muslimani, koji Iliju odnosno Aliju svečano obilježavaju na Aliđun.
Nas ovodobne kršćane poziva sveti Ilija da se otklonimo od raznih sinketističkih duhovnosti, rafiniranih istočnjačkih tjelesno-duhovnih praksi. Kao što je Ilija u svoje doba odbacio Baala i Aštartu te gorljivo prionuo uz Jahvu, tako i nama pokazuje put da odbacimo lažna božanstva i prionemo uz pravoga Boga – Isusa Krista.
