Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Procesijom sa svijećama od Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke do Vinskog Vrha sinoć je započela proslava svetkovine Majke Božje Bistričke. U zajedništvu s rektorom bistričkoga svetišta preč. Domagojem Matoševićem, euharistijsko slavlje u bistričkome prasvetištu na Vinskom Vrhu predslavio je ludbreški župnik in solidum vlč. Kristijan Stojko. Govoreći o evanđeoskom ulomku iz Ivanova Evanđelja o svadbi u Kani Galilejskoj, predvoditelj slavlja je istaknuo kako je u njemu zapisana posljednja Marijina rečenica koju donose evanđelja: Što god vam rekne, učinite!
Bistričko prasvetište smješteno je dva i pol kilometra sjeverno od Marije Bistrice, a predaja kaže da je 1545. godine, zbog turske opasnosti, župnik Pavao prenio čudotvorni Marijin kip u Bistricu i krišom ga zakopao ispod pjevališta župne crkve, odnijevši tajnu sa sobom u grob. Kip će biti otkriven krajem istoga stoljeća, 1588. godine.
Istraživački tim Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u suradnji sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade pokrenuo je projekt pod nazivom „Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva“ – objavljeno je na mrežnoj stranici HKS-a.
Prva konferencija koja obuhvaća regiju Istočne Hrvatske, odnosno svih njenih pet županija, održana je 10. srpnja u Osijeku. Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja te je održana panel rasprava o mjerama za poboljšanje demografskoga stanja u regiji s najvećim demografskim izazovima. Uvodno predavanje održao je voditelj projekta prof. dr. sc. Roko Mišetić, dok su ostala izlaganja održali članovi projektnoga tima doc. dr. sc. Petra Palić, dr. sc. Nika Đuho te dr. sc. Toni Ćosić. Konferenciji su nazočili i državna tajnica Željka Josić, zaposlenici Sektora za demografski razvoj Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te predstavnici jedinica lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava.
Dovršenjem građevinskih radova na kući trinaeste obitelji kojoj je Hrvatski Caritas tijekom posljednjih mjeseci pomogao sredstvima Kanadskoga Caritasa (Development and Peace), jučer (12. srpnja) je zaključen zajednički projekt dvaju Caritasa pod nazivom Poboljšanje životnih uvjeta ljudi pogođenih potresom na Banovini.
Premda smo u sklopu ovoga projekta mogli tek djelomično poboljšati stambene uvjete u kojima ove obitelji na potresom pogođenom području žive, zadovoljstvo nam je bilo pripremati i provoditi ovaj projekt i svjedočiti njihovoj radosti zbog malih promjena na bolje koje za njih znače korak naprijed prema priželjkivanu trajnijem rješenju – rekao je prigodom dovršenja projekta Filip Naglić, voditelj programa obnove Banovine te posebnih projekata u Hrvatskom Caritasu.
Hrvatski Caritas zahvalan je Kanadskom Caritasu i kanadskim građanima na donaciji koja je omogućila provedbu ovoga projekta, kojim se nadopunjuju i ostali projekti te aktivnosti koje Hrvatski Caritas provodi na području Banovine. Izrazili su zahvalnost i svim hrvatskim građanima i tvrtkama te međunarodnoj Caritasovoj mreži koji su pomogli i još uvijek ustrajno i velikodušno pomažu naporima Hrvatskog Caritasa u obnovi života na području Banovine.
Svečanost imenovanja Parka Josipa Frkina, dugogodišnjeg velikogoričkog župnika, održana je na 13. godišnjicu njegove smrti, 11. srpnja, na blagdan sv. Benedikta, u središtu Velike Gorice.
Mons. Josip Frkin rođen je u Domaslovcu, nedaleko Samobora, a svećeničku službu vršio je više od 26 godina u velikogoričkoj Župi Navještenja Blažene Djevice Marije. Park je nazvan njegovim imenom u zahvalu za sva djela koja je kao župnik činio u Velikoj Gorici. Ploču s imenom parka otkrili su gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar i brat pokojnog mons. Frkina, fra Vatroslav, koji je na službi u Samostanu Blažene Djevice Marije u Samoboru.
U izjavi za Hrvatsku katoličku mrežu, fra Vatroslav Frkin podsjetio je i na zahvalno hodočašće iz Velike Gorice u Mariju Bistricu, koje je njegov brat pokrenuo radi ispunjenja zavjeta, budući da je Velika Gorica ostala sačuvana u Domovinskom ratu. Hodočašće se kao godišnje nastavilo do danas te u njemu sudjeluje i mladež. I na taj način se sjećanje na omiljenoga župnika prenosi sa starijih na nove generacije – kazao je fra Vatroslav Frkin.
