Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran
Štujući svece, slavimo Gospodina. Ne budimo lijeni u nasljedovanju onih koje štujemo – poručio je dubrovački biskup Roko Glasnović, predvodeći jučer – na blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petković – središnje euharistijsko slavlje u njezinom rodnom Blatu na Korčuli.
‘Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?’ – riječi su pitanja iz Evanđelja sv. Marka koje smo upravo čuli. To je isto pitanje i sestra Marija postavljala Gospodinu sve od vremena kada je kao djevojka zauzeto radila u župi i nastojala služiti bližnjemu u društvu Dobroga Pastira, u udruzi Katoličkih majki ili u pučkoj kuhinji. U njezinu je srcu odjeknuo jasan i razgovijetan odgovor: ‘Dođi i idi za mnom’. U osobi, liku bogatog mladića i mi se možemo prepoznati, kao oni koji u vrtlogu različitih ponuda s velikim nestrpljenjem tražimo životnu sreću – kazao je u propovijedi biskup Glasnović. U tom traženju – nastavio je propovjednik – spremno slušamo Boga, ali kao da nam nedostaje snage, kao da očekujemo od Boga da smanji uvjete i ublaži kriterije. Uska su vrata koja vode u život; uska, ali otvorena. Ulaz je slobodan svima, ali se na uska vrata ne može ući natovaren. To je poziv da – poput bl. Marije – uložimo svoje darove u živote ljudi s kojima živimo i koji nas okružuju – poručio je dubrovački biskup.
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić posvetio je u subotu, 8. srpnja, župnu crkvu sv. Ante Padovanskog u Dragama, izgrađenu 1979., a blagoslovljenu 1980. godine.
Nadbiskup je podsjetio kako u vrijeme blagoslova u crkvi nije bilo nepomičnog oltara, pa nije moglo biti ni posvete. U Starom zavjetu na oltaru su se prinosile i spaljivale životinje i plodovi zemlje s kojima se željelo iskazati štovanje Bogu. Krist je novo Janje Božje koje je žrtvovano na oltaru Kalvarije i u kojem su ispunjene sve žrtve staroga i novoga saveza. Oltar je mjesto na kojemu se sakramentalno ponazočuje, uprisutnjuje žrtva Kristove muke i smrti. U isto vrijeme, oltar je i slika kamenog groba u koji je mrtvo Isusovo tijelo položeno, ali i mjesto iz kojeg je slavno uskrsnulo na novi i proslavljeni život – pojasnio je nadbiskup Zgrablić, dodavši kako posvećenjem oltara crkva postaje dovršena i privodi se svojoj konačnoj namjeni: da se u njoj Boga pobožno slavi te da se vjerni puk izgrađuje Božjom riječju i hrani Božjim otajstvima.
Predsjednik Komisije za ekumenizam Hrvatske biskupske konferencije požeški biskup Antun Škvorčević primio je 7. srpnja u Požegi imenovanog zagrebačko-ljubljanskog administratora, buenosaireskog i južno-centralnoameričkog episkopa Kirila Bojovića u pratnji pakračko-slavonskog episkopa Jovana.
Biskup Škvorčević čestitao je episkopu Kirilu na izboru za službu administratora Zagrebačko-ljubljanske eparhije i poželio mu Božji blagoslov u vršenju službe. Predstavio mu je potom Požešku biskupiju i njezino djelovanje te podsjetio kako je 20. stoljeće u Hrvatskoj, napose na prostoru ove Biskupije, bilo vrijeme međunacionalnih sukoba koji su za sobom ostavili krvavi trag popraćen gorčinom i nepovjerenjem. Biskup je izrazio uvjerenje da će novi administrator Zagrebačko-ljubljanske eparhije svojim djelovanjem pridonijeti da se rane ne produbljuju, nego liječe s evanđeoskih polazišta, izgrađujući odnose međusobnog povjerenja, suradnje, povezanosti i pomirenja.
Episkop Kiril zahvalio je požeškom biskupu za gostoprimstvo i najavio da će na blagdan Preobraženja Gospodinova po julijanskom kalendaru, 19. kolovoza, preuzeti službu administratora zagrebačko-ljubljanskog u hramu Preobraženja Gospodinova u Zagrebu. Istaknuo je zauzetost za evanđeoski put u međusobnim odnosima, kao najbolji način na koji se liječi ranjena prošlost i izgrađuje mirna budućnost.
Nakon kratke i teške bolesti, kapucin fra Josip Grivić preminuo je 8. srpnja u Dubrovniku. Rođen je 16. ožujka 1946. godine u Novom Virju. Školuje se kod franjevaca kapucina, a sveti red prima 1996. godine. Djeluje u samostanima u Karlobagu, Rijeci i Dubrovniku, a sudjeluje i u dolasku kapucina u Topusko. Bavio se istraživanjem prošlosti svoga rodnog kraja, o čemu je napisao i tri knjige: Novo Virje (2002.), Školstvo Novog Virja (2006.) i Stjepan Čadoić – život i djelo (2007.). Ove je godine digitalizirao čitavu kroniku kapucinskoga samostana u Dubrovniku o kojoj je namjeravao napraviti znanstveni rad za planirani simpozij o 110. obljetnici djelovanja i rada braće kapucina u Dubrovniku koji će se održati sljedeće godine. Obred ispraćaja i sveta misa zadušnica služit će se u Svetištu Gospe od Milosrđa u Dubrovniku – sutra, 11. srpnja, u 10 sati – a obred ukopa bit će na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo, u 11 sati.
