Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Prijepodnevnim i večernjim misnim slavljima te tjelovskim procesijama, diljem Hrvatske, uz veliko sudjelovanje vjernika, slavi se svetkovina Tijela i Krvi Kristove.
„Za vrijeme Domovinskog rata on čini ono što Vatikan nikada ne čini, a to je da prvi priznaje državu. Trudi se za zaustavljanje rata u BiH. Triput nas je pohodio. Što je u nama vidio? Bojim se da mi to i dandanas ne vidimo. Situacija u kojoj živimo zahtijeva od nas katolika u hrvatskom narodu, od Crkve u našem narodu da živimo vjerodostojno svoju vjeru. Na to nas je upravo pozivao Ivan Pavao II.“ Riječi su to vlč. Roberta Šretera, župnika u zagrebačkim Šestinama izgovorene 7. lipnja u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu u prigodi premijernog prikazivanja filma Domagoja Pejića, voditelja i urednika na Hrvatskom katoličkom radiju „Smijem li te zvati svojim?“ Film je Pejićeva priča o Krakowu i Wadowicama kao gradovima Karola Wojtyle, snimljen kao autorova zahvala povodom 20. obljetnice trećeg pastoralnog pohoda Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Snimatelji su djelatnici HKR-a Eva Leš i Mihael Varenica koji ujedno potpisuje režiju i montažu. Vlč. Šreter istaknuo je kako je 7. lipnja za nas Hrvate onaj neslužbeni dan državnosti. „Nažalost, o tom datumu davne 879. godine malotko zna. O tome se čak ne uči u povijesnim udžbenicima, osim usput spomene, ali taj dan Papa je svojim dokumentom priznao hrvatsku državnost. Papa Ivan VIII. upućuje svoje pismo hrvatskome knezu Branimiru. Taj datum zlatnim slovima ostaje upisan u hrvatskome narodu”, rekao je vlč. Šreter, prisjetivši se 7. lipnja 2003. kada je Sveti otac Papa Ivan Pavao II. posjetio našu zemlju i to svojim 100. jubilarnim apostolskim putovanjem“. Među brojnim uzvanicima premijeri filma nazočili su predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua, sisački biskup Vlado Košić, te generalni tajnik HBK-a i ravnatelj Hrvatske katoličke mreže, preč. doc. dr. Krunoslav Novak. U glazbenom dijelu nastupila je vokalna skupina Wisla poljske Udruge Mikolaj Kopernik iz Zagreba koja u svojem repertoaru ima poljski folklor, marijanske te napose božićne pjesme.
U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu 6. lipnja predstavljena je knjiga „Uloga blaženog Alojzija Stepinca u zbrinjavanju ratne siročadi i njihovo liječenje u zagrebačkim bolnicama od 1. lipnja 1942. do 1. kolovoza 1943. godine”, autora postulatora za proglašenje svetim bl. Stepinca mons. Jurja Batelje. Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u obraćanju okupljenima istaknuo je kako su nakon završetka Drugoga svjetskog rata činjenice opisivane i prikazivane tako da idu u prilog političkih odrednica, a ne na temelju stvarnog činjeničnog stanja. „Glavni lik u novoj knjizi mons. Batelje jest blaženi Alojzije Stepinac. On se u vrijeme Drugoga svjetskog rata svojski zauzimao za to da svaki ljudski život bude poštivan, da se u skladu s kršćanskim naukom poštuje život i da se svakom ljudskom biću jamči pravo na život i život dostojan čovjeka, da se nijednom čovjeku – osobito djeci – ne nanosi bol ili nepravda, a imovini i privatnom vlasništvu da se ne nanosi šteta“, kazao je zagrebački nadbiskup, dodavši: „Drago mi je što zajedno s vama večeras mogu odati priznanje svima onima koji su svoju kršćansku ljubav, ljudsku solidarnost te stručno medicinsko znanje upotrebljavali u zbrinjavanju i spašavanju 27.162 djece, ratne siročadi iz gotovo svih krajeva zahvaćenih ratom i nacionalnom netrpeljivošću, od kojih je 891 dijete liječeno u bolnicama. I ova nas knjiga uvjerava da je blaženi Alojzije Stepinac jasnom riječju, u pravi čas izgovorenoj, s jasnom porukom u obrani kršćanskih načela branio ljudska i božanska prava. Da bi to mogao učiniti, oslanjao se na suradnike, osobito na Caritas Zagrebačke nadbiskupije i državne ustanove kojima je zadaća brinuti za pravedan socijalni poredak te promicati i čuvati ljudska prava i dostojanstvo. Njegova suradnja s ustanovama ondašnje države nije značila njezino podupiranje ili odobravanje njezinih postupaka, nego je ta suradnja bila očitovanje one ljubavi kojom je sveti Pavao naviještao radosno Evanđelje svakom stvorenju – u dobro vrijeme i u nevrijeme. Ni pred kojom ljudskom silom nije uzmicao, pred prijetnjama nije se kolebao, pred teškoćama i žrtvama nije ostao bešćutan i rezerviran, nego je i u vrijeme progona do smrti ostao vjeran svjedok Evanđelja ljubavi“. „Tako ga je doživjela i gospođa Diana Budisavljević, a to i knjiga mons. Batelje potvrđuje, da je u spašavanju i zbrinjavanju djece nadbiskup Stepinac učinio sve što je bilo u njegovoj moći. Dapače, donio je konkretnu odluku da će djeca biti smještena u ženske samostane. Svi samostani, svi dječji domovi, svi internati će preuzimati djecu i sve što može stavit će na raspolaganje. Svjedok tome su 34 doma ili prihvatilišta u kojima su časne sestre zbrinjavale djecu te 14 zagrebačkih bolnica, klinika i dispanzera. Čitajući ovu knjigu, doznajemo i za hvalevrijedan doprinos zagrebačkih bolnica i bjelovarske bolnice u zbrinjavanju i liječenju ratne siročadi, ali i odraslih Srba, Židova, muslimana i drugih narodnosti iz ratom zahvaćenih područja, o požrtvovnosti liječnika, medicinskog osoblja i javnih ustanova. Drago mi je što će svaki čitatelj ove knjige moći još bolje upoznati život i djelo bl. Stepinca i Katoličku Crkvu kroz primjenu evanđeoskih načina ljubavi prema bližnjemu te poželjeti da i on čini slična djela ljubavi prema bližnjemu i prema svojoj braći i sestrama“, rekao je na predstavljanju knjige dr. Jurja Batelje mons. Kutleša.
“Danom posta i molitve za žrtve zlostavljanja, za naše obraćenje i za posvećenje Riječke nadbiskupije” sutra počinje duhovno-molitveni program Dana sv. Vida. Svećenici, redovnici i redovnice te vjernici u 9.30 okupit će se na molitvi krunice, misi i euharistijskom klanjanju u riječkoj katedrali sv. Vida, a svi župnici te redovničke i druge vjerničke zajednice i vjernici zamoljeni su da u svoje molitve toga dana uključe i tu nakanu.
Jučer je u Jarmini pokopan svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije Andrija Kramar koji je preminuo u 86. godini.
