Traži

Požeški biskup Antun Škvorčević (arhivska snimka) (Vatican Media) Požeški biskup Antun Škvorčević (arhivska snimka) (Vatican Media) 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Zbog vjernosti Isusu Kristu i njegovoj Crkvi u Staroj Gradiški tamnovalo je više od 250 svećenika i desetak bogoslova. Njihova žrtva zajedno s drugim nevino utamničenim osobama potiče nas da im iskazujemo zahvalnost i poštovanje te čuvamo čist spomen na njih, oslobođen mržnje, osvetničkih misli i osjećaja, kazao je svećenicima Bjelovarsko-križevačke biskupije požeški biskup Antun Škvorčević

Neno Kužina – Zagreb

Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Hrvatsko društvo katoličkih novinara 26. travnja, u povodu 100. obljetnice rođenja i 40. obljetnice smrti, priredili su Večer sjećanja na o. Ivona Ćuka, pokretača prvog hrvatskog katoličkog glasila u duhu Koncila, Glasnika sv. Antuna, kasnije „Veritasa“, istaknutog propovjednika, katoličkog književnika, novinara i publicista. Program je vodila dr. sc. Katica Knezović, a riječi pozdrava uputili su provincijalni ministar fra Miljenko Hontić i predsjednica HDKN doc. dr. sc. Suzana Peran. „Kada sam kao glavni urednik, o Božiću 1972. godine, upao na njegovo mjesto, pokušavao sam se prisjećati svega onoga što sam tijekom jedanaestogodišnje suradnje naučio od o. Ivona. Prema nama mlađima bio je istinski učitelj. Htio je da budemo i u tom poslu školovani, pa baš zahvaljujući njegovoj inicijativi poglavari mi omogućuju studij hrvatske i komparativne književnosti, kad je već pristup novinarstvu bio pridržan samo podobnima za vlasti, a najmanje crkvenim ljudima“, rekao je u svome izlaganju o. Ljudevit Antun Maračić. Naglasio je kako ima nekoliko velikih projekata i ostvarenja naše pokoncilske Crkve za koje se ni ne zna, a još manje spominje da im je jedan od inicijatora bio, pa dijelom i realizatora, veliki sanjar i neiscrpivi vizionar o. Ivon Ćuk. Veliko svenarodno hodočašće brodom  u Svetu zemlju godine 1966. ostvareno je osobnim zalaganjem tada već glavnog urednika „Glasnika sv. Antuna“, koji će cijeli jedan broj tada sve popularnijega mjesečnika posvetiti tome za ondašnje prilike nepojmljivom događaju. Kanonizacija sv. Nikole Tavelića 1970. godine, s proslavom u Rimu i Šibeniku, isto tako nosi dio potpisa neumornoga Ćuka. Velika ideja i ostvarenje Sedam stoljeća kršćanstva u Hrvata, s nezaboravnim proslavama od Solina do Marije Bistrice također, bar u početcima, nosi pečat velikog sanjara rodom iz Muća Gornjega, a ideja i konačna realizacija cjelokupnoga novog prijevoda i izdavanja hrvatske Biblije, nastala je ne samo u urednikovoj sobi na Svetom Duhu, nego i u daljnjem kontaktiranju s osobama koje bi mogle ideju prihvatiti, podržati i ostvariti. Bibliografiju oca Ivona, koji se u olovnim vremenima služio pseudonimima Yves Ivonides, Dian Baton i drugima, predstavio je nekadašnji urednik „Veritasa“, danas župnik Župe sv. Josipa Radnika u Sisku fra Ivan Bradarić, a svoja Šibenska sjećanja na velikana pera i duhovnoga štiva iznio je dopredsjednik HDKN Neno Kužina. Prije programa, kojeg je obogatila Klapa „Antonius“, u manjoj bazilici sv. Antuna na Svetom Duhu misno slavlje je predvodio provincijalni ministar Hontić, u zajedništvu s provincijalnim ministrom Provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milanom Krištom i drugim svećenicima.

Sveta misa u bazilici sv. Antuna u Zagrebu u spomen na o. Ivona Ćuka (Foto: Marija Belošević)
Sveta misa u bazilici sv. Antuna u Zagrebu u spomen na o. Ivona Ćuka (Foto: Marija Belošević)
Večer sjećanja na oca Ivona Ćuka u dvorani Doma sv. Franje na Svetom Duhu (Foto: Marija Belošević)
Večer sjećanja na oca Ivona Ćuka u dvorani Doma sv. Franje na Svetom Duhu (Foto: Marija Belošević)

Vjernici Zagrebačke nadbiskupije prikupili su 115 tisuća eura za stradale u Turskoj i Siriji, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obišli su 26. travnja crkvu i samostan Sv. Franje na Kaptolu te zagrebačku katedralu i Nadbiskupski dvor, gdje su upoznati s tijekom radova u konstruktivnoj obnovi i sanaciji. Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša zahvalio je potpredsjedniku Vlade i ministrici za sve što čine u obnovi oštećenih objekata. „Poželio bih samo da se ova obnova takvim tempom i nastavi. Ovo je prva faza prve etape, a još dosta mora biti učinjeno, s obzirom na to da su objekti sagrađeni prije više od stotinu godina. Važno je naglasiti da svi spomenuti objekti koji se obnavljaju, služe i općem dobru i nisu namijenjeni samo za molitvene, nego i kulturne svrhe“, riječi su zagrebačkog nadbiskupa koje je prenijela IKA.

Fakultet filozofije i religijskih znanosti, s knjižnicom Juraj Habdelić,  prva je visokoobrazovna institucija na zagrebačkom području u cijelosti obnovljena od potresa sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 824 tisuće eura. „Potres je oslobodio more solidarnosti koja, kao što vidimo, stvara prava čuda. Solidarnost je bila odlučujuća u provedbi sanacije štete od potresa i na ovim našim zgradama, a uvjereni smo da će ona plodove ostaviti u obnovi još mnogih zgrada u Zagrebu i njegovoj okolici“, kazao je dekan Ivan Šestak te istaknuo da su u duhu te iste solidarnosti obrazovne institucije nakon potresa pomagale jedna drugoj pa je tako i Fakultet filozofije i religijskih znanosti dao svoje prostorije na korištenje Medicinskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu koji su još uvijek u procesu obnove.

Tridesetak svećenika Bjelovarsko-križevačke biskupije, predvođeni biskupom Vjekoslavom Huzjakom, posjetili su 24. travnja Požešku biskupiju. U Staroj Gradiški riječi dobrodošlice uputio im je požeški biskup Antun Škvorčević, podsjetivši na povijest starogradiškog zatvora. Rekao je kako je tu u komunističko doba među ostalim uznicima tamnovalo više od 250 svećenika i desetak bogoslova zbog svoje vjernosti Isusu Kristu i njegovoj Crkvi. Njihova žrtva zajedno s drugim nevino utamničenim osobama potiče nas da im iskazujemo zahvalnost i poštovanje te čuvamo čist spomen na njih, oslobođen mržnje, osvetničkih misli i osjećaja. Spomenuo je da je starogradiška svećenička kalvarija počela 1945. ubojstvom starogradiškog župnika Ferde Maretića i imala svoje posebno očitovanje 1948. kad su komunističke vlasti odredile rušenje starogradiške župne crkve sv. Mihaela Arkanđela, prisiljavajući utamničene svećenike da u tom sudjeluju. U homiliji misnoga slavlja bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak pozvao je sudionike da i oni poput utamničenih svećenika, koji su bili u nemogućnosti svakodnevno slaviti svetu misu i hraniti se euharistijskim kruhom, međusobno dijelili mrvice oskudnog kruha koji su dobivali, crpe snagu za svoj svećenički život iz Isusove euharistijske žrtve koju svakodnevno slave.

Liturgijsko slavlje povodom preuzimanja službe zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše održat će se u subotu 29. travnja, na blagdan sv. Katarine Sijenske, zaštitnice Europe. Svečanu misu u 10 sati u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, na Kaptolu 28 prenosit će Hrvatska televizija na Drugom programu te Hrvatski katolički radio.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
27 travnja 2023, 15:34