Traži

Procesija s relikvijama svetog Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika i cijele Dubrovačke biskupije (2022.) Procesija s relikvijama svetog Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika i cijele Dubrovačke biskupije (2022.)  

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Ispred zborne crkve svetog Vlaha u Dubrovniku na Kandeloru (Svijećnicu), 2. veljače dubrovački biskup Roko Glasnović u svečanoj ceremoniji otvorio je 1051. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika i cijele Dubrovačke biskupije

Neno Kužina – Zagreb

Nižu se čestitke novoimenovanom porečkom i pulskom, a dosad kotorskom  biskupu mons. Ivanu Štironji. Danas, na Svijećnicu, 40. je obljetnica kako je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić ubrojen među kardinale Rimske Crkve.

U Dubrovniku poslijepodne je otvorena 1051. Festa sv. Vlaha. Uz tradicionalno čitanje Lausa ispred svečeve zborne crkve, prinos i blagoslov plodova zemlje i podizanje Parčevog barjaka te pjevanje himna „Čuj, sv. Vlaho“, otvorio ju je dubrovački biskup Roko Glasnović. Na svečanoj pjevanoj Večernjoj u katedrali Gospe Velike prigodni nagovor održao je isusovac dr. Mijo Nikić. Sutra, na dan zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije pontifikalno euharistijsko slavlje u 10 sati ispred dubrovačke katedrale, u zajedništvu s biskupima Splitske metropolije, predvodit će vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić.

Na Svijećnicu – Prikazanje Gospodinovo u hramu, slavi se Dan posvećenog života. U poruci koju potpisuju predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života gospićko-senjski biskup Zdenko Križić i predsjednik Hrvatske redovničke konferencije fr. Slavko Slišković, OP, stoji uz ostalo: „Ovogodišnji Dan posvećenoga života povezan je s približavanjem bolne godišnjice rata na prostoru Ukrajine, koji je ozbiljna prijetnja da se pretvori u još jedan svjetski rat s jezivim i nesagledivim posljedicama. Zasigurno neplanirano, ali simbolično, taj je rat počeo gotovo na samu godišnjicu svečanoga donošenja Dokumenta o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život. To pokazuje kako je velika razlika između razmišljanja, pisanja i poziva na bratstvo i stvarnosti njegova življenja. Često su si tijekom povijesti pojedinci uzimali pravo odlučivati da jedan narod „nema pravo na postojanje“. „Enciklika pape Franje Fratelli tutti“, ističe se u poruci, „trajni je poziv svim članovima Crkve koja djeluje u takvom svijetu i nije imuna na sve što se u njemu događa. Ona napose potiče nas, Bogu posvećene osobe, na preispitivanje vlastitoga življenja kako bismo bili vapaj svijetu za promociju bratstva i sestrinstva među ljudima čuvajući stvoreno i cijeli svemir, te podržavajući svaku osobu, osobito najpotrebnije i najsiromašnije”. „Zajednice posvećenoga života nastajale su kako bi ostvarile Isusovu želju življenja bratstva i sestrinstva pretačući evanđelje u poseban oblik življenja. Prihvaćenje poziva na takav način života ne pretpostavlja biranje osoba s kojima ćemo taj poziv dijeliti, nego prihvaćanje sestara i braće koju nam je Bog darovao“.

U Biskupskom domu u Požegi 31. siječnja održana je Skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, a na drugom dijelu sudjelovao je i pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk. U priopćenju biskupi ističu: „Razmatrali smo stanje iseljavanja iz Đakovačko-osječke nadbiskupije i Požeške biskupije u Republici Hrvatskoj te iz Srijemske biskupije u Republici Srbiji i njegove posljedice. Svjesni da Crkva nije u mogućnosti zaustaviti procese gospodarske i druge socijalne naravi, utvrdili smo da u skladu sa svojim evanđeoskim poslanjem trebamo obiteljima i mladima pomagati da prepoznaju svoje dostojanstvo u cjelovitosti svoga poziva, koji nije svediv na materijalno pitanje. Istovremeno nam je s velikim razumijevanjem pratiti vjernike iseljenike i veliku pozornost posvetiti starijim osobama čiji se broj kod nas povećao, a koje ostaju same. U odjeku nedavno završene Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana  zajednički smo razmotrili ono što je moguće učiniti za unapređenje naših međusobnih odnosa, zasjenjenih učestalim negativnim protuhrvatskim i protusrpskim verbalnim očitovanjima, kako na političkoj razini, tako u medijima u Hrvatskoj i u Srbiji, pokatkad i u crkvenim krugovima. Pored toga, utvrdili smo da teška ratna stradanja u Ukrajini među ostalim bude i sjećanja na sve što smo proživjeli  u ratu od 1991.-1995., unoseći u naše međusobne odnose dodatnu količinu nesigurnosti i nepovjerenja. Navedeno stanje potiče strah u žiteljima Hrvatske i Srbije, napose kod preostalih Hrvata u Srijemskoj biskupiji, pokrećući ih na daljnja iseljavanja. Radujemo se nastojanju političara iz dviju spomenutih država koji se u novije vrijeme trude oko međusobnog zbližavanja i pronalaženja mogućnosti rješavanja i najtežih pitanja te da pridonesu smanjenju međunacionalnih i međudržavnih napetosti.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
02 veljače 2023, 18:07