Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Podsjetivši kako Dan života 2023. godine obilježavamo približavajući se tužnoj godišnjici početka rata u Ukrajini koji je već odnio mnoge živote, jednako tako svjesni da je to tek jedan u nizu ratova koji su se tijekom ljudske povijesti događali i događaju se diljem svijeta, nadbiskup Uzinić piše kako se s pravom pitamo hoće li ratovi ikada prestati? Umjesto da prigovaramo Bogu ili da optužujemo političke i društvene vođe i moćnike – piše nadalje nadbiskup – valja nam se preispitati nije li rat samo eskalacija napetosti i sukoba koje i sami stvaramo među sobom, prema svojim neistomišljenicima, pa i prema prijateljima, čak i unutar obitelji kada dođe do neslaganja. Jesmo li, kao pojedinci i kao društvo, odgovorili na Kristov poziv da budemo mirotvorci u našem svakodnevnom životu počevši od odnosa sa svojim najbližima? Dopuštamo li mu da u naša srca unese mir, onaj mir kakav nam ni jedan čovjek ne može dati?
U tom kontekstu nadbiskup ističe da su naši brakovi i obitelji izvori života u kojima se dijeli ljubav i poučava kultura mira i nenasilja. Upravo su obitelji prve škole ljubavi i mira, napose kada su čvrsto sazdane na zajedništvu muža i žene u sakramentalnom braku. To je mjesto nastanka novoga života, mjesto gdje ljudska ljubav dobiva božansku dimenziju i postaje živa slika ljubavi između Oca, Sina i Duha Svetoga. Plodnost muškarca i žene veliki je Božji dar ljudima. To je dar koji izaziva strahopoštovanje i poziva na odgovornost, jer stvaranje novoga života, rađanje djece, nije tek puka reprodukcija, nego prokreacija, odnosno sudjelovanje u Božjem planu stvaranja. Živjeti u braku i obitelji u kojem je plodnost prihvaćena kao dar omogućuje da se i svaki ljudski život doživljava kao veliki dar koji zaslužuje biti prihvaćen i ljubljen. Djeca odgajana u takvim obiteljima uče se komunikaciji i kulturi dijaloga, empatiji, međusobnom prihvaćanju, uvažavanju različitosti i dostojanstva svakoga čovjeka. Sve su to preduvjeti nenasilja i mira kojemu težimo, a čiji korijeni sežu u razdoblje prije rođenja – istaknuo je među ostalim predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj nadbiskup Mate Uzinić.
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha sa standala ispred svečeve zborne crkve u Dubrovniku jučer je završila 1051. Festa dubrovačkoga Parca koja je ove godine trajala četiri dana. Barjak su spustili ovogodišnji festanjuli pomorac Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo, u nazočnosti rektora crkve don Ivice Pervana. Na Festi je ove godine bilo gotovo 13 tisuća osoba, a kako je ovom prigodom kazao rektor don Ivica Pervan, među njima je bilo i onih koji vjeruju i onih koji ne vjeruju, ali na Festu se nitko nije došao ‘prezentati’, nego je došao pokazati se sv. Vlahu, zamoliti njegov zagovor i posredništvo pred licem Svevišnjega Boga.
Središnje euharistijsko slavlje na sam blagdan, 3. veljače, pred dubrovačkom je katedralom predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolit Tomo Vukšić.
Molimo za sve vjernike ove biskupije, za njihovu sadašnjost i njihovu budućnost, za sve njihove potrebe, nade i želje, za zdravlje njihovih tijela i čistoću njihovih duša i savjesti. Molimo jednako, i s istim nakanama, također za sve ljude koji ovaj Grad pohode da ovdje dušu nahrane kulturom, da oko obraduju ljepotom i tijelo da odmore – kazao je nadbiskup Vukšić uvodeći u propovijed u kojoj je govorio o postojanosti u ispovijedanju kršćanske vjere. Posebice mučenici svjedoče da iz postojanosti u vjeri raste i hrani se vjernost u nasljedovanju te misionarsko naviještanje i svjedočenje. I dok molimo da po zagovoru kršćanskih mučenika prestane svaki progon i da se posvuda poštuje čovjekovo dostojanstvo, da se osigura sloboda izbora vjere i njezina javnog ispovijedanja, ne smijemo zaboraviti nikoga od ljudi koji, dok mi ovdje u slobodi slavimo, bilo gdje u svijetu, trpe zbog svojih uvjerenja ili vjere koju ispovijedaju. Oni su svi naša braća i sestre i za njih molimo – istaknuo je nadbiskup Vukšić koji je naveo upravo objavljene podatke (18. siječnja, World Watch List 2023, Open Doors) prema kojima je tijekom 2022. godine u svijetu zbog vjere bilo progonjeno čak 360 milijuna kršćana što znači da je svaki sedmi kršćanin bio izložen nekom obliku fizičkog progona ili diskriminacije zbog vlastite vjere, a brojni su bili i ubijeni.
Među predstavnicima drugih vjerskih zajednica slavlju dubrovačkoga zaštitnika nazočili su zahumsko-hercegovački i primorski episkop g. Dimitrije Rađenović sa svećenicima te glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Dubrovniku i predsjednik Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj Salkan ef. Herić.
Umirovljeni svećenik Zagrebačke nadbiskupije vlč. Ivan Damjanović preminuo je 2. veljače u Zagrebu, u 71. godini života i 46. godini svećeništva.
Rođen je 2. srpnja 1952. u mjestu Vrbova, u Župi sv. Jurja mučenika, a za svećenika je zaređen 26. lipnja 1977. godine. Kao župni vikar služio je u Župi sv. Blaža u Zagrebu i u Župi Svetoga Križa u Sisku. Od 1982. do 1992. godine upravljao je Župom sv. Mihaela arkanđela u Zrinskom Topolovcu, a potom mu je povjerena Župa sv. Petra i Pavla u Kašini, gdje ostaje do 2011. godine. Iste godine preuzeo je službu župnika Župe Majke Božje Fatimske u Lukavcu na kojoj ostaje do umirovljenja, 2015. godine. Sveta misa zadušnica održana je danas u crkvi Sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki, gdje je vlč. Ivan Damjanović provodio posljednje godine u mirovini, a sprovodni obredi bit će sutra, 7. veljače, u 13 sati, na mjesnom groblju u Vrbovi.
