Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Uslijed razornog potresa u Turskoj i Siriji, slijedom žurnog apela Caritasa Internationalis, Hrvatska biskupska konferencija uputila je financijsku pomoć za stradale u iznosu od 100.000 eura. Hrvatski Caritas zajedno s mrežom nad/biskupijskih Caritasa u Republici Hrvatskoj provodi akciju prikupljanja financijskih sredstava koja će biti u jednakim dijelovima usmjeravana Caritasima Turske i Sirije. Osim financijske pomoći Hrvatski Caritas uputit će u suradnji s tvrtkom „Podravka“ dva šlepera prehrambenih namirnica prema turskom gradu Adani. Novčanu pomoć moguće je uputiti preko namjenskog računa Hrvatskog Caritasa te preko donacijskog telefona 060 9010.
Potres je prouzročio pustoš rijetkih razmjera, odnio tisuće ljudskih života i razorio brojne domove. Oni koji su preživjeli navedenu prirodnu katastrofu, ispunjeni dubokom tugom i velikim strahom tragaju po ruševinama za nastradalima, bespomoćno promatrajući nestanak svega što je tvorilo njihovu svakodnevicu. Podsjeća nas to na naša nedavna slična stradanja od potresa u Zagrebu, Petrinji, Sisku i Glini te na mnoge plemenite ljude koji su nam tom prigodom pritekli u pomoć, piše u pismu svojim vjernicima požeški biskup Antun Škvorčević. Potaknuti Apostolovim riječima „Plačite sa zaplakanima“ (Rim 12,15) želimo u nedjelju, 12. veljače posvjedočiti u Požeškoj biskupiji svoju suosjećajnu blizinu. Na svršetku svake svete mise prikupljat ćemo novčane priloge, stoji uz ostalo u pismu požeškog biskupa.
Osim što stanovništvu na potresima pogođenim područjima možemo biti blizu svojom molitvom, možemo i trebamo to učiniti i svojim novčanim darom. Pozivam vas stoga da se uključite u različite akcije za pomoć nastradalima, ističe riječki nadbiskup Mate Uzinić. „Pozivam sve župe i druge zajednice u Riječkoj nadbiskupiji u kojima se slave mise na kojima sudjeluju vjernici, da od nedjelje 12. do nedjelje 19. veljače poslije svih svetih misa na izlazu iz crkve organiziraju prikupljanje pomoći za stradale u Turskoj i Siriji“.
Po odredbi sisačkog biskupa Vlade Košića milostinja 19. veljače namijenjena je za stradale u potresima pogođenom području.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je 7. veljače Nj. E. g. Simona Thomasa, veleposlanika Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj. Dan ranije primio je veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasyla Kyrylycha koji je izrazio zahvalnost kardinalu i čitavoj Zagrebačkoj nadbiskupiji za molitvenu i ljudsku podršku, izvijestio je Ured zagrebačkog nadbiskupa.
Crkva sutra slavi Stepinčevo. Nakon devetodnevne priprave blagdan bl. Alojzija u njegovoj rodnoj župi, Krašiću, u godini 25. obljetnice beatifikacije i 70. obljetnice imenovanja kardinalom bit će svečano proslavljen u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva. Misu u 10:30 predvodit će umirovljeni vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar, a prijenos će moći pratiti gledatelji Laudato televizije i slušatelji Hrvatskog katoličkog radija i Radio Marije. U petak 10. veljače, zagrebački nadbiskup predvodit će svečano euharistijsko slavlje na Trgu ispred zagrebačke katedrale s početkom u 17 sati koje će prenositi Hrvatska radiotelevizija.
„Kršćanska sadašnjost“ i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. veljače su u dvorani „Vijenac“ organizirali predstavljanje Zbornika radova u čast prof. dr. Josipa Grbca u povodu 65. godine života naslovljen Sve provjeravajte: dobro zadržite! Kršćanska etika u dijalogu sa suvremenim svijetom i knjige Hrvatski vremeplov. Teološko etička promišljanja o hrvatskoj zbilji.
Predstavljači su bili prof. dr. Jerko Valković i prof. dr. Stjepan Baloban, te izv. prof. dr. Silvija Migles i prof. dr. Siniša Zrinšćak. „Josip Grbac djeluje ne u nekim mirnim, „staloženim“ vremenima – već baš suprotno: djeluje u vremenima političkih, društvenih i crkvenih previranja, brzih promjena, vremenima snalaženja i nesnalaženja. Trebalo je mnogo znanja ali i hrabrosti suočavati se s pitanjima koja su na hrvatskom području otvarala perspektive novog djelovanja i prisutnosti Crkve na društvenom području“, istaknuo je prof. Valković, urednik Zbornika koji je plod 29-ero autora. „Josip Grbac izvorni je izdanak istarskoga hrvatskog svećeničkog genija koji je, vjeran sebi i svome, gradio zajedništvo ne odričući se vlastitog identiteta već ga, štoviše, izgrađujući i obogaćujući pridonosi vrijednostima za koje je siguran da ostaju“, zaključio je u svome prikazu don Anton Šuljić, prof., koji je večer upotpunio autorskim poetsko-glazbenim programom. Govoreći o knjizi Hrvatski vremeplov, koja je djelomično zbirka kolumni koje je Josip Grbac objavljivao u reviji „Kana“ te u glasilu „Ladonja“, sociolog prof. Zrinšćak istaknuo je kako je s temama povezana perspektiva koju možemo nazvati teološkom ili teološko-društvenom, ali riječ je o dubljim pitanjima fundamentalne zasnovanosti čovjeka i svijeta, što poziva na stalno preispitivanje i na stalno promišljanje. Zahvalne riječi su uputili glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Stjepan Brebrić i prof. Grbac.