Traži

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić govori na Teološko-pastoralnom tjednu (Foto: Neno Kužina) Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić govori na Teološko-pastoralnom tjednu (Foto: Neno Kužina)

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Plenarnom raspravom i zaključnom riječju predstavnika organizatora, dekana KBF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. s. Josipa Šimunovića, danas je u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu završio 63. teološko-pastoralni tjedan o temi Crkva u službi otpornosti pojedinaca i zajednica: prilike, vizije, otpori

Neno Kužina - Zagreb

„Željeli bismo razmišljati ne samo o krizama, nego još više razmatrati na koji se način čovjek, društvo i Crkva suočavaju s njima i reagiraju na njih. Zato je važan pojam otpornosti koji ovdje ne označava samo mogućnost podnošenja nekog tereta, nego kreativnu sposobnost razvijanja vještina, znanja, potpore, strategija i mudrosti u sučeljavanju s teškoćama. Iz vjerničke perspektive znamo da Bog ostaje blizu čovjeku i u vremenima najvećih kriza. Zanima nas na koji način Crkva može služiti ljudima i zajednicama u ovim napetim i neizvjesnim vremenima“, poručio je prvog dana predsjednik Povjerenstva za TPT doc. dr. Tomislav Kovač. Veliki kancelar Fakulteta kardinal Josip Bozanić naglasio je: „Situacija u kojoj se danas nalazimo skriva, ali i otkriva živu želju za duhovnošću, za duhovnom otpornošću. Duhovnost nam je potrebna da odgovorimo na izazove i pitanja koji proizlaze iz razdoblja života Crkve i čovječanstva u cjelini. Duhovnost znači osjećaj za Boga i odgovor na Njegov poziv. S Njime spoznajemo tko smo i što činimo. On nas približava i pomaže nam pomoći jedni drugima. U Njemu stječemo mogućnost onoga što se oko nas događa da bismo pronašli put kojim nam je ići“, rekao je kardinal. Sudionicima TPT-a obratili su se apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua i predsjednik HBK splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutleša. Skup je pozdravio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Stjepan Lakušić, a pročitan je i brzojav papi Franji. Otvarajući 63. teološko-pastoralni tjedan dekan Šimunović ustvrdio je kako se „u čovjeku, pogođenom mnogovrsnim krizama, rađaju osjećaji i stanja bespomoćnosti, straha, izgubljenosti, beznađa i besmisla. Sve to stvara vidljiv utjecaj na život i djelovanje obitelji, društva i Crkve. Poručio je da je Crkva „dio svijeta i konkretnoga društva te sama prolazi kroz preobrazbu. Pozvana je na misionarski izlazak po kojem će opet biti prepoznatljiva kao zajednica Isusa Krista, Spasitelja i Otkupitelja sviju. I zato su Crkvi potrebne osobe koje će vršiti proročku, mistagošku i očinsku ulogu prema ljudima svih životnih dobi jer tako se može kvalitetnije rasti u ljudskosti i pripadnosti Bogu s kojima je povezana kršćanska zrelost, ali i otpornost u odnosu na krizne situacije i stanja u kojima se kao Kristove učenice i učenici možemo naći.“

Sudionici 63. teološko-pastoralnoga tjedna
Sudionici 63. teološko-pastoralnoga tjedna

Od 24. do 26. siječnja sudjelovalo je 13 predavača, a prvo predavanje o temi "Izgradnja otpornosti u Crkvi: organizacijska i osobna perspektiva" održao je poljski dominikanac prof. dr. Piotr Janas s Papinskoga sveučilišta sv. Tome Akvinskoga u Rimu. U uvodu je naglasio da Crkva kroz svoju povijest ima bogato iskustvo krize, primjerice progone, sekularizaciju te neznanje ili nedostatak kršćanske formacije. Dodao je da je i moderni svijet u trajnom stanju krize te da se mogu istaknuti različiti aspekti krize, poput duhovnih, kulturalnih, društvenih, političkih, ekonomskih i ekoloških.“Vjerujem da tri najhitnije potrebe koje Katolička Crkva može osloviti kao posljedicu duhovne i kulturne krize individualizma jesu: potreba za zajedništvom, potreba za smislom i potreba za formacijom, osobito u krepostima“, upozorio je prof. Janas.          

Na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem predsjednika splitsko-makarskog nadbiskupa i apostolskog upravitelja Porečke i pulske biskupije Dražena Kutleše, 24. siječnja predstavljen je Radni dokument za kontinentalnu etapu sinodalnog hoda na koji je papa Franjo poveo Crkvu prije dvije godine. Biskupi su posebnu pozornost posvetili temi dušobrižništva hrvatskih branitelja. Uzimajući u obzir i vrednujući sve što je do sada učinjeno na tom području crkvenoga djelovanja, biskupi su promišljali kako unaprijediti i intenzivirati taj vid pastorala. Za novog predsjednika Vijeća za kler izabran je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, a za predsjednika Vijeća za sjemeništa i duhovna zvanja pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić. Za predsjednika Odbora HBK-a za bračna i obiteljska savjetovališta izabran je riječki nadbiskup Mate Uzinić. Za predsjednika Pravne komisije ponovno je izabran nadbiskup Kutleša.  Produžen je mandat predsjedniku Vijeća za ekonomska pitanja vojnom ordinariju Juri Bogdanu kao i članovima toga Vijeća. Novi petogodišnji mandat povjeren je predstojniku Nacionalnog ureda HBK-a za katoličke škole vlč. Ivici Žuljeviću i glavnom uredniku Hrvatske katoličke mreže dr. sc. Siniši Kovačiću. Na zasjedanju je odlučeno da se 12. susret hrvatske katoličke mladeži u Gospiću održi 4. svibnja 2024.

Na zajedničkom, XXV. godišnjem zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 23. siječnja biskupi su osobitu pozornost posvetili hrvatskim vjernicima u inozemstvu, ocijenivši da je i dalje prijeko potrebna pastoralna skrb za članove njihovih biskupijskih zajednica. Hrvatska inozemna pastva trenutno je organizirana u 183 grada diljem svijeta u kojima djeluje 55 biskupijskih i 129 redovničkih svećenika iz Crkve u Hrvata. Biskupi su izrazili zahvalnost svećenicima, redovnicima i redovnicama kao i drugom pastoralnom osoblju na zauzetom djelovanju među hrvatskim vjernicima pomažući im da ostanu ustrajni u svojoj vjeri te da očuvaju svoj identitet. Upoznati su sa životom i radom u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu u kojem trenutno borave 22 svećenika na poslijediplomskom studiju. Najavljena je akcija Hrvatskog Caritasa pod naslovom „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“ od 5. do 12. ožujka. Članovi HBK i BK BiH upoznati su i s pojedinostima ovogodišnjeg središnjeg obilježavanja spomena na Bleiburšku tragediju koja će se, pod pokroviteljstvom HBK-a i u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije, održati 13. svibnja u Macelju. Osim mise zadušnice za sve žrtve, bit će slavljena misa i u bleiburškoj župnoj crkvi 12. svibnja. Komemoracija na Mirgoju održat će se 13. svibnja. Jedna od tema zasjedanja dviju BK bilo je i misijsko djelovanje Crkve u Hrvata. Biskupi su također informirani o radu Komisije HBK-a i BK BiH za hrvatski martirologij i biskupijskih povjerenika za popis žrtava.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis pregleda vijesti
26 siječnja 2023, 15:04