Sveti Stjepan prvomučenik i danas progonjeni kršćani
U Crkvi se danas spominjemo svetoga Stjepana, prvog kršćanina koji je dao svoj život za svjedočenje vjere u Isusa Krista i širenje evanđelja. Njegovo je mučeništvo opisano u Djelima apostolskim, gdje je vidljiv i njegov poziv u službu učenikā, kao i njegovo mučeništvo i smrt kamenovanjem, u prisutnosti Pavla iz Tarza koji se poslije obratio na putu za Damask. Svetoga se Stjepana slavi kao đakona i prvomučenika. Prvi epitet stoji uz njegovo ime zbog činjenice da je bio prvi i možda najvažniji od đakona izabranih u Jeruzalemu. Drugi je povezan s njegovim imenom iako njegovom mučeništvu kronološki prethodi mučeništvo Ivana Krstitelja. Stjepan je bio prvi od sedam đakona koje je kršćanska zajednica izabrala da pomažu apostolima u službi vjere.
Oprost progoniteljima
Posebno istaknut vidik u Djelima apostolskim, u kojima se svetoga Stjepana približava Isusu, jest njegov oprost progoniteljima prije smrti kamenovanjem. I Dante Alighieri u 'Božanstvenoj komediji' govori o kamenovanju Stjepana koji, umirući, moli oprost za svoje progonitelje. Sveti Stjepan umire povjeravajući svoj život Bogu i opraštajući svojim progoniteljima. Budući da je bio prvi kršćanski mučenik, njegov se liturgijski blagdan u kršćanstvu na Zapadu slavi 26. prosinca, odnosno odmah nakon Božića kojim se slavi Kristovo rođenje, dok se u kršćanstvu na Istoku slavi 27. prosinca.
Svjedoci sve do mučeništva
Gledajući XX. i XXI. stoljeće, Crkva čuva spomen na brojne svjedoke vjere u Aziji, Oceaniji, na Bliskom istoku, Africi te Sjevernoj i Južnoj Americi. Posebno se spominje svjedoka vjere u Španjolskoj i Meksiku, te svih ubijenih zbog vjere pod komunističkim i nacističkim režimom. Prema posljednjim objavljenim podatcima, od 1. siječnja 2022. do danas u svijetu je ubijeno 14 svećenika i dvije redovnice.
Progoni kršćana danas
Sve je više ugnjetavanja kršćana u svijetu i to uglavnom od strane islamskih ekstremista. „Progonjeni više nego ikada. Izvještaj o kršćanima podvrgnutima nasilju zbog vjere 2020-2022“, naslov je osmoga izdanja godišnjega izvještaja Zaklade papinskoga prava 'Pomoć Crkvi u nevolji' (ACS), objavljenoga u studenom. U 75% od 24 ispitane zemlje poraslo je ugnjetavanje ili progon kršćana. U izvještaju, koji obuhvaća razdoblje od listopada 2020. do rujna 2022. godine, promatraju se zemlje u kojima su kršenja vjerske slobode posebno zabrinjavajuća. Riječ je o Afganistanu, Saudijskoj Arabiji, Kini, Sjevernoj Koreji, Egiptu, Eritreji, Etiopiji, Indiji, Iranu, Iraku, Izraelu i Palestinskom teritoriju, Maldivima, Maliju, Mozambiku, Mjanmaru, Nigeriji, Pakistanu, Kataru, Rusiji, Šri Lanki, Sudanu, Siriji, Turskoj i Vijetnamu.
(Vatican News - fs; aa)