Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu danas je započelo 65. plenarno zasjedanje Sabora HBK.
Na početku zasjedanja, nakon molitve Srednjega časa, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je okupljenim biskupima pozdravni govor u kojemu se osvrnuo na važna nedavna događanja, kao i na teme započetoga plenarnog zasjedanja.
Predsjednik HBK podsjetio je na nedavno održani Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru, poziv predsjedništva CCEE-a na molitvu za mir u Ukrajini, proslavu 25. obljetnice ustanovljenja triju biskupija – Varaždinske i Požeške te Vojnog ordinarijata u RH, 25. obljetnicu ustoličenja kardinala Bozanića za zagrebačkog nadbiskupa, 25. obljetnicu biskupskog ređenja mons. Antuna Škvorčevića, te umirovljenje mons. Ivana Devčića i preuzimanje upravljanja Riječkom nadbiskupijom dosadašnjega nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića. Nadbiskup Puljić napose se spomenuo i 60. obljetnice početka Drugoga vatikanskog sabora, istaknuvši da je u tom vremenu razdijeljene Europe i svijeta, zavodljivih i opasnih ideologija liberalizma i komunizma Sabor bio najvažniji događaj 20. stoljeća.
Na 65. plenarnom zasjedanju hrvatski će biskupi birati novog predsjednika. Osim toga, na dnevnom redu će se naći i prijedlog za osnivanje Odbora HBK za obiteljska savjetovališta pri Vijeću HBK za život i obitelj, izvješća pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK, kao i mandati u pojedinim vijećima i odborima HBK te financijski proračun za 2023. godinu, uz novi pravilnik koji prati skori ulazak Hrvatske u eurozonu.
Uobičajena konferencija za novinare planirana je u srijedu, 19. listopada, u 12 sati.
Nadbiskup Puljić ovom je prigodom najavio da će večeras, s početkom u 19 sati, u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkom Kaptolu, biti predstavljena njegova monografija „Biskupska konferencija – Kolegijalnost i zajedništvo s općom i partikularnim Crkvama“, o kojoj će govoriti đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, urednica vanjske politike Nove TV Ivana Petrović i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić.
Terezija Avilska je u svom 16. stoljeću, kad je ponestajalo svjetla, kad su posustale nade i smalaksale duhovne snage, hrabrila sebe i druge s pokrićem vlastitog iskustva: ‘Nada te turbe. (…) Sólo Dios basta!’ – ‘Neka te ništa ne plaši. (…) Samo je Bog dostatan!’ Izazovna poruka! Terezija je danas šalje i nama u našim tjeskobama, trenutačnom mraku što se nadvio nad Europom i svijetom – poručio je požeški biskup Antun Škvorčević, pozdravljajući vjernike koji su se 15. listopada okupili u požeškoj katedrali na svečanoj euharistiji koju je o blagdanu njezine zaštitnice – sv. Terezije Avilske – predslavio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, u zajedništvu s biskupima Đakovačko-osječke crkvene pokrajine.
Na početku propovijedi nadbiskup Puljić prisjetio se svoga djetinjstva u Požegi i povezanosti s tada župnom crkvom sv. Terezije, u kojoj je slavio i svoju mladu misu 1974. godine. Zahvalni smo Providnosti što je sveta Terezija Velika preko dva i pol stoljeća prisutna u ovome gradu, kao zaštitnica ovoga Božjeg hrama, a sada i grada Požege. I dok danas spominjemo ovu dičnu sveticu i veliku ženu Crkve, pitamo se gdje je ona izučila školu svetosti? Gdje se nadahnjivala kako bi uspješno provela veliku reformu karmelskoga reda? Gdje je crpila snagu kako bi provela i učinila tolika silna djela?! Odgovor je jednostavan i kratak: Ona je u Riječi Božjoj i na euharistijskom stolu nalazila snagu i nadahnuće. ‘Zagledana u Krista’ i ona je poput pisca knjige Mudrosti žarko ‘molila i razbor dobila’ kako bi mogla ‘biti među Božjim prijateljima’ (Mudr 7, 7). Znala je i vjerovala da je molitva odlučujuća snaga i oružje u svemu. Zato je u borbi za Krista i Crkvu osnivala samostane da sestre mole i tako se za kraljevstvo Božje bore. Časteći danas njezinu veličinu, nesvjesno poželimo naći se u njezinu društvu i (…) preporučiti (joj) sebe i svoje, Crkvu i Domovinu, kao i sve koji su potrebiti naše molitvene potpore i ljubavi – zaključio je nadbiskup Puljić.
Nakon svečanog euharistijskog slavlja, učenici i studenti koji će u ovoj školskoj i akademskoj godini primati stipendiju Zaklade Požeške biskupije za pomoć učenicima i studentima, okupili su se sa svojim roditeljima u Dvorani sv. Terezije. Biskup Antun Škvorčević tom je prigodom istaknuo kako je Požeška biskupija, koja ove godine slavi 25. obljetnicu svoga utemeljenja, kroz sve vrijeme svoga postojanja nastojala služiti Bogu tako da svjedoči svoju okrenutost prema čovjeku, napose prema mladim ljudima, i to tako da određeni dio svojih materijalnih sredstava namijeni i za njihovo školovanje. Ugovor o stipendiranju potpisalo je 100 učenika i studenata, a Biskupija je odobrila i dodatnih pedesetak stipendija učenicima svojih katoličkih škola, učenicima u požeškome Kolegiju i svojim studentima u Domu sv. Antuna u Zagrebu.
Vrhovni poglavar Salezijanske družbe, don Angel Fernandez Artime, boravio je u Zagrebu 15. i 16. listopada kako bi sa salezijancima, Salezijanskom obitelji i salezijanskom mladeži obilježio sto godina salezijanske prisutnosti u Zagrebu i 50. godišnjicu osnutka Hrvatske salezijanske provincije Svetog Ivana Bosca.
Vrhunac dvodnevnoga programa bilo je euharistijsko slavlje u crkvi Svete Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu koje je predslavio provincijal hrvatskih salezijanaca don Tihomir Šutalo, a propovijed je izrekao vrhovni poglavar salezijanaca don Angel Fernandez Artime, istaknuvši da je važno zahvaliti Bogu za sve one osobe koje su nam prethodile i omogućile da smo danas ovdje, kao i za sve ono što nam je dao u stogodišnjoj prisutnosti u ovome gradu. Salezijanci su – podsjetimo – svoje djelovanje u Zagrebu započeli 1922. godine u crkvi Sv. Martina u Vlaškoj ulici, a danas djeluju i na Knežiji, Jarunu i u Podsusedu.
