Traži

Hodočašće zagrebačkih vjernika u Mariju Bistricu Hodočašće zagrebačkih vjernika u Mariju Bistricu 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Vjernici grada Zagreba u subotu i nedjelju sudjelovali su na 291. zavjetnom hodočašću u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke.

Neno Kužina – Zagreb

Vjernici grada Zagreba u subotu i nedjelju sudjelovali su na 291. zavjetnom hodočašću u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. U crkvi bl. Alojzija Stepinca  na otvorenom svečano misno slavlje u nedjelju je, u zajedništvu s pomoćnim biskupima Mijom Gorskim i Ivanom Šaškom te svećenicima, predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

 „Sigurnost da je Bog vjeran i milosrdan ne bi nikoga trebala navesti na lakomisleno i površno ponašanje, misleći: Radit ću što želim, živjet ću bez ikakvih načela i obveza, a Bog će mi ionako oprostiti“, istaknuo je u homiliji kardinal Bozanić. Podsjetio je na to da smo „za ovo zavjetno hodočašće izabrali slogan koji najprije iznosi našu zahvalu Mariji, a zatim molbu da uvijek bude blizu, uz nas, da nas prati, tješi i potiče. Uz molitvu i prošnju postavljamo joj i pitanje puno sigurnosti, ‘retoričko pitanje’: Marijo, tko će nam pomoći, ako ne ti“? Misleći na mlade koji su iz Zagreba stigli pješice, kardinal je poručio:

„Za nekoliko dana u našoj zagrebačkoj metropoliji, u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji okupit će se hrvatska mladež vođena riječima iz misnoga predslovlja: Gore srca! Te riječi imaju i odgovor: Imamo kod Gospodina. Naša su srca usmjerena prema Bogu, izvoru milosrđa, jedinoj stvarnoj sigurnosti i snazi, jedinom razlogu naše nade. Stavljati svoje pouzdanje u čovjeka, u idole, uvijek završava u razočaranju i boli“, riječi su zagrebačkog nadbiskupa, koji je nastavio: „Ljubav je pokretač prihvaćanja i brige za svaki ljudski život. Ljubav koja je razapeta povezala nebo i zemlju najsnažniji je pokazatelj brige za dar zemlje, domovine, zajedničkoga doma koji trpi pod sebičnim prohtjevima zemaljskih gospodara koji ne čuju vapaj poniženih, gladnih i nemoćnih. Ti zemaljski gospodari umreženi su lancima, mogu se lako koristiti i vezama iz propalog režima, a ne prežu pred korupcijom, tom rak-ranom našega društva. Kao vjernici želimo se nadati da se društveni virus korupcije može pobijediti, ali to traži intenzivniji angažman sviju, počevši od državnih i lokalnih vlasti, do pojedinih građana“. Pastir Crkve zagrebačke pozvao je vjernike da dođu u Mariju Bistricu i u subotu 1. listopada zahvaliti Gospodinu i zaključiti sinodski hod Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

U nedjelju 11. rujna obilježena je 79. obljetnica stradanja Zrinjana. U propovijedi misnoga slavlja u spomen-crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić je podsjetio: „S pravom je kod blagoslova ove crkve kardinal Bozanić kazao kako to „spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti“, a nju smo dužni prenositi mlađim naraštajima, jer oni „moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju“. U protivnom dogodit će se izvrtanje istine i povijesnih činjenica, poput kleveta o „časnim sestrama sv. Vinka koje su navodno mučile djecu s Kozare“, a Srpska pravoslavna Crkva, na prijedlog Gornjokarlovačke eparhije namjerava ih proglasiti „velikomučenicima“, a časne sestre optužuju da su bile „članovi zločinačke organizacije“. Zrin, Macelj, Bleiburg, Daksa – da ne nabrajam dalje – mogu poslužiti kao paradigma okrutnog stradanja bez suda i mogućnosti žalbe stradalih. Civilno stanovništvo Zrina, koje partizani nisu poubijali, njih oko 360, dobro je upamtilo to „mračno razdoblje užasnog nasilja“. Svi su bili protjerani, a nakon rata njihova pokretna i nepokretna imovina je oduzeta temeljem presude na jednoj nepunoj stranici teksta“, rekao je nadbiskup Puljić a prenijela IKA.

Dan hrvatskih mučenika proslavljen je 10. rujna na Udbini svečanom euharistijom koju je predvodio varaždinski biskup Bože Radoš u koncelebraciji s drugim biskupima i svećenstvom.

„Ovo je mjesto sjećanja, mjesto puno simbolike i govora koji u znaku križa ističe poruku. S ovog mjesta otvara se pogled na sva naša mjesta stradanja, sve ih želimo dodirnuti svojim osjećajima, zahvalnošću, ljubavlju. Sjedinjeni s Kristovom krvlju natapaju zemlju i čine je plodnom. Sa stratišta kada se pogled usmjerava Bogu, uvijek se bistri poruka mira i života, poruka Kristove ljubavi, po zadnjem kriku, uzdisaju mučenika, želimo je na ovome svetom mjestu ponovno čuti, ponijeti je u život kao sveti zavjet“, poručio je u homiliji biskup Radoš.

Na početku nove školske i vjeronaučne godine splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša poručio je kako nam primjer svetoga Grgura Velikog pokazuje da sve ono što stječemo obrazovanjem i odgojem, jednoga dana može imati itekako važnu ulogu u našem poslanju i djelovanju, ali na preobražen način. „Draga djeco i mladi, cijenjeni profesori i nastavnici, poštovani vjeroučitelji i odgojitelji, zajedno smo na putu. Kao pastir ove mjesne Crkve, u zajedništvu s papom i biskupskim zborom, želim vas potaknuti da svojim svakodnevnim zalaganjem, svojom ustrajnošću i marljivošću polako gradite naravne temelje za velika djela koja je Bog s vama naumio“.

Mala Gospa je 8. rujna Kristovom oltaru privukla mnogobrojne vjernike. Na Gospinom Otoku u Solinu vojni ordinarij Jure Bogdan je u homiliji je istaknuo kako „Marijina kolijevka spontano potiče na razmišljanje o kolijevkama naše djece, u našim obiteljima“. „Što se to dogodilo u svijesti i savjesti našeg čovjeka da se zatvara životu? Što se to dogodilo da se sustavno promiče kultura smrti naspram kulture života? Što se to dogodilo da se u većinski deklarativno katoličkom narodu podržavaju zakoni protivni ljudskoj naravi, pobačaj, sprječavanje začeća?! Što nam je činiti?“, upitao je biskup.

Dječji mjesečni list Mali koncil − Mak, temeljem rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, postao je službeno nastavno pomagalo u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim školama u Hrvatskoj. Pozvani su svi osnovnoškolski čitatelji, osobito od 1. do 4. razreda i njihovi vjeroučitelji da satove vjeronauka učine još radosnijima i zanimljivijima.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga:
12 rujna 2022, 15:21