Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Vedran Šmitran

Ono što Marija daje ljudima nije riječ proizašla iz knjige, nego vječna Riječ izašla od Oca nebeskog – poručio je umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, predslaveći 16. srpnja svečanu večernju Euharistiju u čast Blažene Djevice Marije od gore Karmela u samostanskoj crkvi sestara karmelićanki u Breznici Đakovačkoj. Čestitajući sestrama blagdan Gospe Karmelske, nadbiskup Srakić spomenuo se ovom prigodom i 78. obljetnice mlade mise pokojnog đakovačkog biskupa Ćirila Kosa, pod čijom je upravom Karmel sv. Josipa zaživio na prostorima sadašnje nadbiskupije.

Na svetoj misi suslavio je i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić koji se prije završnoga blagoslova pridružio čestitkama svima onima koji u samostanima i u svijetu nose Marijin znak zaštite u škapularu. Potvrdivši i osobnu blizinu sestrama u Karmelu sv. Josipa, nadbiskup Hranić izrazio je radost zbog nove zajednice sestara karmelićanki koja će uskoro zaživjeti u Gospiću, a koju su iznjedrile upravo sestre iz Karmela u Breznici Đakovačkoj.

Na Mediteranskim teološkim susretima koji su u organizaciji Riječke nadbiskupije tijekom prošloga tjedna održani u Lovranu, u četvrtak, 14. srpnja, sudjelovao je – putem videoveze – glavni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech. Nakon predavanja u kojemu je govorio o teološkim temeljima sinodalnosti uslijedio je dijalog sa sudionicima. Dijeleći svoje iskustvo dosadašnjeg sinodskog procesa, kardinal je istaknuo da je zadovoljan načinom na koji se on odvija, istaknuvši kako u mnogim biskupijama postoji oduševljenje za sinodski put.

Jedan od sudionika rekao je da mu se čini kako se u sinodskom procesu možda prvi put u povijesti Crkve pita za mišljenje laike, a njihov odgovor na taj poticaj kao da izostaje. Kardinal je odgovorio da smatra kako krivnja nije na laicima, već na onima koji su ih trebali animirati, a nisu to uspjeli u dovoljnoj mjeri. Zbog toga je iz Vatikana nedavno poslano pismo svim svećenicima – kao poziv na veće uključenje u sinodski hod. Važno je znati da ovaj proces ne završava u listopadu 2023. nego je trajni poziv za ponovno otkrivanje i produbljivanje nauka Drugoga vatikanskog sabora. Sinoda nije samo novi način razmišljanja, nego novi stil života Crkve. Ona je konstitutivna za život Crkve. Ukoliko ne usvojimo taj stil života ne možemo biti prava Crkva – istaknuo je kardinal Grech.

Na pitanje treba li sinodski put obuhvatiti i promjene odnosno obraćenje struktura, kardinal je u prvom redu istaknuo važnost osobnog obraćenja. Sinodsko obraćenje najprije je poziv na osobno obraćenje odnosno promjenu mentaliteta. Nekada su možda potrebne i promjene struktura, ali čini se da trenutačno imamo veći problem s korištenjem postojećih potencijala, jer mnoge sinodske strukture već postoje, poput župnih i biskupijskih pastoralnih vijeća, ali nisu svugdje ostvarile svoju svrhu – upozorio je glavni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech.

Profesori i djelatnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta predvođeni rektorom prof. dr. Željkom Tanjićem hodočastili su prošloga četvrtka (14. srpnja) u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu.

Predvodeći Euharistiju, rektor Tanjić je kazao kako se u ovome Svetištu otkriva svetog Josipa, tog važnog lika u povijesti spasenja koji i svojom šutnjom može puno toga kazati ljudima, a posebno muškarcima današnjeg vremena. Tumačeći liturgijski ulomak iz Matejeva Evanđelja, rektor je iz vlastitog iskustva posvjedočio kako naša egzistencija koja je stalno pod stresom i koja se stalno dokazuje kao frenetična aktivnost bez odmora i bez stanke često zaboravlja na to da je izvor uspjeha, kao i stalnosti u neuspjehu, odnos s Isusom, a ne stalna aktivnost i rad. On je izvor spokoja u stalnom radu i utjeha u nevoljama. Ono što bi trebalo prožimati i naš rad i naše djelovanje, naša lica, jest odnos s Kristom poniznim i krotkim, smirenim i dobronamjernim, a ne slika s uvijek nervoznim i hiperaktivnim menadžerima. Čini nam se potpuno nelogično nositi jaram i imati spokoj. I u tome zapravo prepoznajemo i lik svetoga Josipa. Rekli bismo ljudskim rječnikom da je u mnogočemu bio neuspješan, a zapravo je sve što je napravio i živio – kako nam Pismo svjedoči – otvorilo put drugačijem, novome životu – istaknuo je rektor Tanjić.

Nakladna kuća Verbum predstavila je 14. srpnja Heretike – djelo Gilberta Keitha Chestertona, glasovitog engleskog pisca (1874. – 1936.) i obraćenika na katoličanstvo. Heretici su jedno od njegovih najznačajnijih djela koje, uz Pravovjerje i Vječnoga čovjeka – koje je Verbum već objavio – tvore njegovu trilogiju kršćanske apologetike u kojoj opisuje svoj put do vjere i razloge za vjerovanje.

U Hereticima Chesterton kroz 20 eseja lucidno i izazovno propituje velike teme s kojima se čovječanstvo i danas suočava; odnos tolerancije i dogme, vjere i agnosticizma, humanizma i nihilizma, umjetnosti i svakodnevice. Njegovi uvidi pritom odišu nevjerojatnom svježinom i aktualnošću, a mnoge njegove misli gotovo su proročanske. Primjerice, Chesterton u knjizi nagovještava: Nemilosrdni pohod uništenja misli nastavit će se… Vatre će planuti kako bi se svjedočilo da su dva i dva četiri. Mačevi će se isukati kako bi se dokazalo da je ljeti lišće zeleno. Misaono bogatstvo ove knjige, kao i Chestertonova erudicija, inteligencija i virtuoznost u promišljanju bit će obogaćujuće za sve čitatelje željne dobro promišljene kritičke misli o ključnim životnim pitanjima – poručili su predstavljači.