Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine uputili su 25. srpnja otvoreno pismo patrijarhu Srpske pravoslavne Crkve gospodinu Porfiriju o neistinama glede djece u ratnim prihvatilištima u Jastrebarskom i Sisku. Vaša Svetosti, iz priopćenja „Svetoga arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne Crkve“ od 23. svibnja doznali smo da su na svom redovitom zasjedanju, održanu u Srijemskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. svibnja 2022., saborski oci pribrojili svecima, među ostalim, i „svetu djecu mučenike, jastrebarske i sisačke, s datumom spomena 13. srpnja i 26. kolovoza“. Zbog toga smo se osjetili i pozvanima i dužnima napisati ovo pismo, s dubokim poštovanjem prema patnjama ljudi koji su u svojoj najranijoj životnoj dobi morali trpjeti posljedice okrutnosti ratnih zbivanja. Nitko nema pravo previdjeti bol te djece koja su bila osamljena, bilo zbog gubitka roditelja, bilo zbog napuštenosti, ostajući primorana živjeti kao siročad. Jednako tako nitko nema pravo previdjeti ili obescijeniti požrtvovnost ljudi koji su se brinuli za njih, boreći se za njihov život i zdravlje do krajnjih granica svojih mogućnosti, iskazujući im ljudskost uz nemala odricanja i prihvaćajući ih u svoje živote, domove i obitelji. Nitko nema pravo ni danas povrijediti njihovo dostojanstvo ili istinu o njihovu životnom putu, pa i stradanjima. Konačno, nitko nema pravo prekriti, svojim uskim interesima ili pokušajima, da se tragedija djece iskoristi kao sredstvo za neke ciljeve koji su daleko od bilo kakve sućuti prema djeci i zauzetosti za pravednost. Znamo da ne smijemo šutjeti o istini i da trebamo dati glas svima kojima je glas oduzet ili se dovoljno ne čuje, a s druge strane nam je žao što uopće moramo istupati na ovaj način. Ostajemo u nevjerici i u tuzi jer imamo dojam da je „Sveti arhijerejski sabor SPC-a“ u ovom pitanju očito prihvatio retoriku i komunističku propagandu koja je prepuna neistina i manipulacija kojima se nedužnima pokušava podmetnuti krivnja za navodna mučenja i ubijanja djece koja su u tisućama, upravo ljubavlju i brigom hrvatskih katolika, spašena od smrti i preživjela teške ratne prilike, pišu uz ostalo u opširnom pismu patrijarhu biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine.
Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić služio je središnju misu na svetkovinu sv. Marije Magdalene – zaštitnice grada Gospića, ujedno i Dan grada, 22. srpnja, u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije. „Marija Magdalena je primjer kako se ljudski život može promijeniti. Nema takvog grješnika koji ne bi mogao postati dobar, pa čak i svet, ali pod uvjetom da to iskreno želi i da je spreman za to nešto podnijeti“, istaknuo je u homiliji biskup Križić. Nastavio je: „I naš grad Gospić, koji je svetu Magdalenu izabrao kao svoju zaštitnicu, imao je svoju povijest suza, sličnu svetoj Magdaleni, napose u ovih zadnjih stotinjak godina. I u naše gospićko groblje dolazile su stalno neke Magdalene oplakivati svoje mile i drage koje su im nasilno oduzeli. Uvjereni smo da će dobri Bog obrisati suze s njihovih lica i da će i one, poput Magdalene, moći uskliknuti: „Vidjeli smo svoje voljene!“, riječi su gospićko-senjskog biskupa koje je prenijela IKA.
„Župa Svih svetih u Sesvetama“ još je jedna u nizu monografijskih izdanja crkvenog povjesničara, kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i arhiđakona Remetsko-sesvetskog arhiđakonata mons. dr. Stjepana Kožula, objavljena u nakladi „Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“. Pisac čitatelja vodi kroz povijesna zbivanja i mnoštvo sudionika koji su ostavili traga u povijesti tog najperspektivnijeg dijela Gradske četvrti Sesvete u sastavu grada Zagreba, u Sesvetsko-vugrovečkom dekanatu. Nakon proslova urednika knjige mons. Nedjeljka Pintarića te uvoda sesvetskog župnika Maria Miglesa, autor u 13 poglavlja s pripadajućim potpoglavljima opisuje sesvetsku prošlost. Knjiga od 672 stranice opremljena je i sažetcima na njemačkom i engleskom jeziku, popisom izvora i literature, bilješkom o piscu te popisom autorova 23 monografijska izdanja, od 1989. do 2022. godine.
U Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle, 21. srpnja priređena je svečanost blagoslova Križa podignuta njemu u čast zaslugom udruge “Planetarna Hrvatska”. Gospićki župni vikar don Anđelko Kaćunko istaknuo je kako je taj jedinstveni “spomenik” Nikoli Tesli podignut pod geslom: “Na križu smrt je svladana i Svjetlost tamu pobijedi…!”. Upravo te riječi, naglasio je don Anđelko, daju ‘poveznicu’ između Križa i Tesle, koji je svojom žrtvom i genijalnim izumima također svijetu donio svjetlost, a ta nam ‘poveznica’ posvješćuje i ističe temeljnu, ali nažalost premalo poznatu značajku toga našega velikana koja glasi: Tesla – kršćanin i filozof! Kao što Križ – globalni simbol vjere, nade, života i uskrsnuća – povezuje pojedince, narode i kršćanske denominacije na svim kontinentima, tako je i Tesla globalni znak koji u svijetu povezuje različitosti. Spaja hrvatsku domovinu i “srbski rod”, pravoslavnu obitelj i katoličko okruženje, a uz to je Europljanin u Americi te vrhunski znanstvenik i ujedno kršćanski vjernik, koji je velikom kiparu Ivanu Meštroviću priznao da svaki dan moli najmanje pola sata.
U 54. godini u samostanu sv. Franje u Krku preminuo je redovnik i svećenik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Mladen Pejić. Sprovodnu misu 28. srpnja služit će krčki biskup Ivica Petanjak, a sprovodne obrede će na Glavotoku predvoditi provincijal fra Ivo Martinović.
U povodu otvaranja Pelješkog mosta, 26. srpnja u 20 sati zvonit će zvona sa svih crkvi na području Dubrovačke biskupije, izvijestio je biskupijski Ured za medije.
Ogulin, Opatija i Mošćenica danas slave svetog Jakova. Sveti Jakov apostol naslovnik je šibenske katedrale i zaštitnik najstarije gradske župe. Svečanu euharistiju u 20 sati predvodit će donedavni svećenik Šibenske biskupije, dubrovački biskup Roko Glasnović.
