Lovran. Mediteranski teološki susreti, klica zajedništva studenata iz različitih Crkava
"Ostavljamo jedni druge s novim zajedništvom studenata i profesora, novom slobodom, ali i željom da budemo odgovorniji u riječima koje koristimo i kojima želimo činiti dobro, a ne zlo". Tim je riječima riječki nadbiskup koadjutor, 54-godišnji Mate Uzinić, zaključio prvi dojam Mediteranskih teoloških susreta u srcu Kvarnera u Hrvatskoj, koji su preslikali formulu Ljetne škole teologije organizirane 2019. i 2021. u Dubrovniku, u Dalmaciji, gdje je Uzinić bio biskup deset godina.
Uzinić: vraćaju se slobodniji, da bi Crkve rasle
Uzinić je u prvoj procjeni rekao da ga uvijek iznenade "promjene u ovim našim susretima: mladi postupno postaju sve slobodniji, puno više međusobno komuniciraju i odlučuju biti istinski slobodniji promijeniti sebe, ali onda i promijeniti Crkve iz kojih dolaze, u pozitivnom smislu. Obnoviti način postojanja Crkve na koji je mislio Isus kada je uspostavio svoju Crkvu kako bi je poslao u svijet da nastavi njegovo poslanje". Malo prije podsjetio je studente da je taj prijedlog proizišao iz Evangelii Gaudium pape Franje, te iz njegove želje za Crkvom koja "izlazi", kada kaže da mu je draža "Crkva koja je doživjela nezgodu, koja je ranjena i prljava zato što je izišla na ulice, nego Crkva koja je bolesna zbog zatvorenosti i komocije hvatanja za vlastite sigurnosti" (EG, 49). Formirajući mlade teologe Katolička Crkva ne želi stvarati elitu, već im pomoći da otkriju vrednote kršćanstva i potom ih dijele s drugima.
Pravoslavni student: novost teologije koja gleda na danas
Na kraju šestog i posljednjeg dana rada, u Domus Laurana u Lovranu, na turističkoj riječkoj obali, sabiremo prve dojmove Andreja (24), studenta Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, Srbija, koji je prvi put u Hrvatskoj. On govori o "dobrom iskustvu", koje je beogradskom studentu "otvorilo put i dalo primjer za dijalog ovakvog tipa". Kad se vrati na fakultet, želio bi predložiti organiziranje sličnih susreta, "seminare za raspravu o tim pitanjima", kao što su migranti ili uloga žena u Crkvi.
Luteranska đakonica: topla atmosfera bratstva
U nekim predavanjima i na javnim susretima sudjelovala je i đakonica luteranske evangeličke zajednice iz Rijeke Melani Ivančević. Kaže nam da je naišla na "toplu atmosferu bratstva, gdje svatko postavlja pitanja o tome što znači biti Crkva, o značenju biti teolozi ili filozofi danas, u ovom svijetu". Za luteransku đakonicu bitno je da mladi teolozi nauče "osluškivati pitanja društava u kojima žive i biti aktivni djelatnici u njima, sposobni služiti im". Teme "koje su ovdje dotaknute nisu odvojene od stvarnosti, već nam pomažu da kvalitetnije živimo svakodnevni život". Kako bismo bili "sol i svjetlo" u našim gradovima i "poslušni Riječi Božjoj, proročka Crkva". Na ovim Mediteranskim teološkim susretima, zaključuje ona, možemo "djelovati jedni s drugima, iz različitih kršćanskih konfesija, nadopunjavati jedni druge, učiti jedni od drugih i dijeliti svoje brige, strahove ili samo sumnje". Susret "također znači brinuti jedni za druge u budućnosti i voljeti jedni druge".
Bosanski franjevački teolog: gledati iz drugačije perspektive
Među sudionicima je i 27-godišnji franjevac manje braće iz Bosne Srebrene fra Antonio Gašić, koji je diplomirao teologiju u Sarajevu i koji će uskoro započeti doktorat na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu. "Za mene je – kaže – bilo važno imati priliku razgovarati s mladima koji dolaze iz drugih balkanskih zemalja, ali i iz različitih Crkava jer svi živimo u zajedničkom društvu i imamo mnogo zajedničkih problema". "Također je bogatstvo ovdje razgovarati s drugima, a ne samo slušati predavanja i govore, te upoznavati kakva su gledišta iz druge perspektive, prije svega iz pravoslavne i protestantske”.
Nadbiskup Uzinić: Sinodom možemo probuditi koncilski duh
U ovom intervjuu nadbiskup Mate Uzinić ukratko govori o iskustvu Mediteranskih teoloških susreta, polazeći od dva razmišljanja koja je iznio na otvaranju i zatvaranju teoloških susreta.
Je li tijekom ovog tjedna bilo one slobode mišljenja i riječi koju ste priželjkivali na otvaranju Mediteranskih teoloških susreta? Vjerujete li da će je ovi mladi teolozi moći zadržati i u budućnosti?
Da, zato smo smislili ovaj program susreta. Mlade doista želimo probuditi i otvoriti ih odgovornoj slobodi kako bi sutra, kao teolozi, ali i kao članovi različitih Crkava, bili oni koji ih nastoje potaknuti da rastu, otvoriti ih za dijalog. Moramo biti slobodni da bismo mogli činiti dobro, jer to je prava sloboda. To je odgovorna sloboda. I ja i organizatori Mediteranskih teoloških susreta nadamo se da to može pomoći ovim mladim ljudima, koji su također došli s tom željom, da otkriju ljepotu ovakvog načina života, da budu dio procesa. Procesa u kojem Crkve, čiji su članovi, postaju njihovim načinom života, u slobodi koja je odgovorna. Slobodno govoreći, ali i odgovorno, mogu graditi Crkvu bližu onakvoj kakvu je Isus Krist želio kada ju je uspostavljao. Krist je slobodno govorio o Bogu, nastojao pomoći svakom čovjeku, odlazio na periferije svoga vremena. Tako i mi u našem vremenu možemo slobodno govoriti o Bogu, ali i pokazati tko je Bog u kojeg vjerujemo, Gospodin koji ljubi sve. Bog želi da idemo i na periferije kako bismo tamo pronašli svoju braću i sestre i pomogli im da slobodno i odgovorno sudjeluju u životu Crkve, ali i društva.
Prilika za život zajedništva i dijaloga u Katoličkoj Crkvi je Sinoda koju želi Papa. Ovdje se govorilo o ulozi teologa u sinodskom procesu koji je u tijeku. Kardinal Grech također je zamolio za pomoć za učinkovitije razlučivanje onoga što Duh Sveti danas traži od Crkve. Kakvo je stanje sinodskog hoda ovdje u vašoj nadbiskupiji?
Prvi je korak bilo organiziranje nekoliko sinodalnih susreta različitih pastoralnih skupina, posebice u župama. Trećina župa održala je vrlo plodonosne sinodalne susrete i imali smo, vjerujem, vrlo važne rezultate. Ovih 14 stranica proizišlih iz tih susreta bit će nam od velike pomoći ovdje u Rijeci i u našem načinu pastorala. Sada imamo dobru analizu stanja naše Crkve i građu od koje možemo krenuti u obnovljeni pastoral. Za tri godine Riječka nadbiskupija slavi 100 godina, taj bi materijal mogao biti temelj biskupijske sinode. Zanimljivo je da među laicima koji su sudjelovali na našim susretima vlada veliko iznenađenje, ali i radost što mogu sudjelovati u ovom sinodskom procesu. Prvi put, kažu, u povijesti Crkve mogu govoriti o onome što zamišljaju da Crkva treba biti. Netko je rekao da je ovo najveća revolucija od Drugog vatikanskog koncila. Znak je to da se Koncil još dobrim dijelom treba ostvariti, jer je odatle krenula sinodalnost. Ovom Sinodom možemo probuditi taj koncilski duh: slušajući jedni druge možemo učiniti nešto novo. Postoji velika nada: oni koji su sudjelovali izrazili su želju da budu dio Crkve, u zajedništvu, osobnim sudjelovanjem. To je uvijek poslanje koje je Krist dao svojoj Crkvi i koje treba nastaviti, živeći onako kako nas Duh Sveti poziva upravo u ovom trenutku.
(Vatican News – ab – bj)
