Traži

Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško (arhivska snimka) Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško (arhivska snimka) 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Povodom 77. obljetnice Maceljske tragedije i žrtava hrvatskog Križnog puta, zagrebački je pomoćni biskup Ivan Šaško predvodio misno slavlje s molitvom na najvećem stratištu komunističkih žrtava na području Republike Hrvatske

Neno Kužina – Zagreb

Na svetkovinu Pedesetnice, povodom 77. obljetnice Maceljske tragedije i žrtava hrvatskog Križnog puta, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško jučer je predvodio misno slavlje s molitvom na najvećem stratištu komunističkih žrtava na području Republike Hrvatske s do sada 1247 ekshumiranih osoba. Mislili smo i nadali smo se, bilo nam je gotovo samo po sebi razumljivo da će, nakon teško stečene izvanjske slobode, hrvatsko društvo i država krenuti putem istine o događajima u Drugome svjetskom ratu i nakon njega. Međutim to se nije dogodilo. Sa žaljenjem treba reći da jedan naraštaj, onaj koji je proživio te patnje nije dočekao ljepotu i radost istine. Ipak, oni su nam ostavili dragocjenost svoga svjedočanstva, ne samo povijesnoga nego i vjerničkoga; iznimne snage i vrijednoga divljenja. Niti naraštaj kojemu ja pripadan to ne uspijeva. Štoviše, čini se da nazadujemo. To svjedoči teško razumljiv odnos prema žrtvama koje sažimaju imena ‘Bleiburške tragedije’ i ‘Križnih putova’“, riječi su biskupa Šaška u Maclju. Dodao je da uvijek postoje ljudi koji se iskreno zalažu za dobro, ali to ne može biti prepušteno pojedincima ili udrugama. To je obveza i jedini način da država i društvo prijeđu iz tame u svjetlo, da žive u ljepoti i radosti.

Jučer je proslavljena 100. obljetnica osnutka samostana franjevaca konventualaca i 90. obljetnica osnutka Župe sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu. U župnoj crkvi misno slavlje predvodio je izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u zajedništvu s provincijalom fra Miljenkom Hontićem, franjevcima iz svetoduškog samostana i predstavnicima gotovo svih samostana u Provinciji. Franjevci konventualci u Zagreb su došli 1921. godine nakon progonstva iz Cresa, a samostan koji su podigli uz crkvicu Svetoga Duha blagoslovio je tadašnji zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Izgradnja crkve Sv. Antuna počela je 1931. godine, a prvu misu u njoj služio je zagrebački nadbiskup koadjutor, danas bl. Alojzije Stepinac. Gvardijan fra Tomislav Glavnik, nakon riječi pozdrava, predao je biskupu Šašku važan dokument u kojem je sadržana molba da ova župna crkva bude proglašena papinskom malom bazilikom, basilica minor, što su prethodno prihvatili svi hrvatski biskupi. U homiliji je biskup Šaško, govoreći o nazočnosti franjevaca konventualaca na Svetom Duhu, istaknuo: “Ovdje je naviještano Evanđelje, slavljeni sakramenti i očitovana ljubav prema bližnjima. Živeći evanđeoske savjete po primjeru sv. Franje, franjevci konventualci svojim svjedočanstvom, zajedništvom i predanošću stotinu godina ovdje očituju prisutnost Duha, bez koje bi Zagreb bio duhovno siromašniji. Ta se prisutnost osjeća u životu na raznim područjima naše Nadbiskupije, počevši od župe i svih vidika pastorala, zatim u teologiji, kulturi, umjetnosti, medijima, te u brižnosti za vrednote u hrvatskoj domovini.” Nakon popričesne molitve biskup je blagoslovio novu fresku “Pedesetnica”, rad akademskog slikara Tihomira Lončara koja je postavljena na ogradi kora, ispod novih orgulja. Misno slavlje s blagoslovom i kolaudacijom novih orgulja u crkvi sv. Antuna 3. lipnja predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin uputio je poruku sudionicima duhovno-glazbenog koncerta „Progledaj srcem“ koji je u organizaciji Laudato TV 4. lipnja održan na stadionu u zagrebačkom Maksimiru. Sveti Otac, čije vam pozdrave prenosim i koji je s oduševljenjem primio vijest o vašem duhovskom bdijenju kroz molitvu i glazbu, podsjeća nas da radost evanđelja ispunja srce i čitav život svakog onog koji susretne Isusa. Stoga, dragi mladi, dopustite se osvojiti njegovim pogledom koji je pun ljubavi i koji nas poziva na susret, na djelovanje, na blagost, na zajedništvo. Dok okupljeni u vjeri zahvaljujete za darove koje ste primili od Oca nebeskoga, posebno za dar Duha Svetoga, Gospodin Isus vas poziva da gledate na svijet i na braću i sestre s otvorenim srcem, koje je ispunjeno nadom. I ne zaboravite da je značajka mlade osobe sanjati velike stvari, tražiti široke obzore, odvažiti se na nešto veće, imati želju da osvoji cijeli svijet, znati prihvatiti zahtjevne izazove i htjeti dati najbolje od sebe, kako bi se izgrađivalo nešto bolje. Zato obnovljeni u Duhu, hrabro hodite u novosti života pronoseći dobrotu Gospodnju u svijetu kojemu su potrebni svjedoci Kristove ljubavi“.

Predvodeći misno slavlje u krčkoj katedrali 4. lipnja na svetkovinu nebeskog zaštitnika sv. Kvirina, riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić poručio je da je sve raširenije mišljenje suvremenih kršćana da se po evanđelju ne može živjeti te stoga smatraju da se moraju prilagoditi „duhu vremena“ i živjeti poput drugih ljudi pa toleriraju, a prema potrebi i prakticiraju, pobačaj, rastavu braka, nevjenčani život prije braka, a u gospodarstvu se i politici, ako to prilike zahtijevaju, odriču moralnih načela i paze da se društveno previše ne angažiraju, bojeći se da bi time nanijeli štetu vlastitim interesima. Usporedo s time izjavljuju kako nemaju vremena za molitvu, misu ili neki drugi crkveni angažman, svodeći tako svoje kršćanstvo na „privatnu stvar“, a sve u očekivanju da Crkva i svi drugi to poštuju i pružaju im one vjerske usluge na koje, kako smatraju, imaju pravo. Drugim riječima, žive kao da Boga nema.

Na svetkovinu sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije i Grada Siska, 4. lipnja, svečano misno slavlje u Bazilici Sv. Kvirina predvodio je apostolski nuncij Giorgio Lingua u zajedništvu s biskupima Vladom Košićem, Vjekoslavom Huzjakom, Mijom Gorskim i Ivanom Šaškom te šezdesetak svećenika. „Na ovim prostorima naše lijepe domovine zagrebačka je biskupija nasljednica biskupije iz rimskog vremena, a kojoj je bio središte grad Sisak – Siscia. Tu biskupiju osobito pamtimo po svetom biskupu i mučeniku Kvirinu.“ Ove riječi izgovorio je kardinal Franjo Kuharić u svojoj dobrodošlici papi svetom Ivanu Pavlu II. kada je 11. rujna 1994. prvi put posjetio Republiku Hrvatsku. Kardinal je podsjetio da se ovdje, u ovoj pokrajini, nalaze korijeni kršćanske vjere, korijeni natopljeni prolivenom krvlju brojnih mučenika, poput prvoga sisačkog biskupa, na prostoru koji je već u trećem stoljeću postao središte biskupije“, kazao je na početku homilije nuncij Lingua, a prenijela IKA.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
06 lipnja 2022, 14:18