Traži

Hrvatski biskupi Hrvatski biskupi  

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

U Zagrebu danas se održava izvanredno plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije. Jučer u sjedištu HBK biskupi su u sklopu redovitog godišnjeg susreta odvojeno razgovarali s poglavarima muških redovničkih zajednica i s poglavaricama ženskih redovničkih zajednica.

Neno Kužina - Zagreb

U Zagrebu danas se održava izvanredno plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije. Jučer u sjedištu HBK biskupi su u sklopu redovitog godišnjeg susreta odvojeno razgovarali s poglavarima muških redovničkih zajednica i s poglavaricama ženskih redovničkih zajednica.  Bilo je riječi o aktualnim pitanjima vezanim za djelovanje pojedinih redovničkih zajednica u mjesnim Crkvama u smislu osnaživanja cjelokupnog pastoralnog djelovanja Crkve i ostvarenja njenog temeljnog poslanja. Biskupi su izrazili zahvalnost Bogu posvećenim osobama što su tijekom proteklog razdoblja pandemije pružili razloge nade vršeći svoje poslanje u Crkvi i svijetu nadahnuti karizmama svojih utemeljiteljica i utemeljitelja.

Sedmog lipnja, na dan kada je prije 19 godina sv. Ivan Pavao II. okrunio lik Majke Božje Voćinske za vrijeme svojega trećeg pastirskog pohoda Hrvatskoj, u Voćin su hodočastile  starije osobe iz umirovljeničkih domova na području Požeške biskupije. U homiliji misnoga slavlja u svetištu Gospe Voćinske požeški biskup Antun Škvorčević  pozvao je sudionike da zahvale Bogu za dar života, pa i sada kad je on pritisnut odmaklim godinama, bolešću i drugim životnim tegobama. Poručivši im da su oni posebna molitvena snaga Požeške biskupije, povjerio im je da mole napose za nova duhovna zvanja, osobito za trojicu nazočnih đakona koji će 26. lipnja biti zaređeni za svećenike. Zahvalio je svima koji im služe u njihovim domovima na čelu s ravnateljima i ravnateljicama, te njihovim svećenicima koji su ih dopratili na ovo hodočašće, izvijestila je Požeška biskupija.

Na trinaesti utorak sv. Ante u Šibeniku na trgu pored crkve i samostana sv. Frane, Šime Strikoman snimio je 788. Milenijsku fotografiju.  Tema je osam stoljeća franjevačke prisutnosti u Šibeniku. Forma broja 8 je u obliku dva srca koja se spajaju i poput pješčanoga sata pretaču. To je suživot i međusobno, osamstoljetno darivanje redovnika samostana, brojne franjevačke prisutnosti u gradu i u cijelom našem narodu, te vjernika i stanovnika grada Šibenika. Crkva sv. Frane jedna je od najstarijih franjevačkih prisutnosti i čuvar bogate povijesti.

Na Duhovski ponedjeljak u Molvama, nakon euharistijskog slavlja koje je u Župi Uznesenja BDM predvodio umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, u Galeriji Molvarskog likovnog kruga otvorena je izložba posvećena 100. obljetnici rođenja biskupa Đure Kokše „Ponosan na dom i kraj svoj“. Izložba je drugi događaj u sklopu „Godine biskupa Đure Kokše“ u Molvama, koju su osmislili i organizirali Župa Molve, Općina Molve, Društvo za povjesnicu i starine Molve, Muzej grada Koprivnice i Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Autor postava izložbe Nikola Cik, povjesničar i kustos u Muzeju grada Koprivnice, predstavio je sadržaj izložbe koja je tek početak istraživanja života biskupa Kokše, a ravnatelj Muzeja grada Koprivnice dr. sc. Robert Čimin izrazio je radost što Muzej može sudjelovati u otvorenju izložbe, ali i u znanstvenom skupu koji se priprema za studeni.

Izdavačka kuća Salesiana 7. lipnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu organizirala je tribinu: „Crkvo gdje si? Napad na Ukrajinu i Crkva u Hrvatskoj“. U raspravi, koju je moderirao dipl. nov. Goran Andrijanić, sudjelovali su prof. dr. sc. Ante Vučković, dr. sc. Ivica Šola, prof. dr. sc. Željko Tanjić i dr. sc. Trpimir Vedriš. Don Mihovil Kurkut, direktor izdavačke kuće Salesiana, kazao je: „Sve je počelo od knjige “Neostvarena sloboda”. Ta je knjiga otvorila mnoge teme i sama po sebi to je knjiga koja se nastavlja pisati”. „Ruska agresija na Ukrajinu doista mijenja geopolitičko i društveno obličje ovoga dijela svijeta u kojemu živimo. Mijenja ga brutalno i brzo. Mijenja ga u duhovnom ili uže u religijskom smislu što znači da smo i mi u Hrvatskoj dio toga i mijenjamo se kroz taj rat koji se događa, bili mi toga svjesni ili ne”, naglasio je moderator Andrijanić. Dr. sc. Trpimir Vedriš pokušao je dati kontekst odnosa Istoka i Zapada. “To je pitanje koje tišti kršćanski svijet od početka 4. stoljeća i navodnog obraćenja cara Konstantina. Povijesne okolnosti su dovele do toga da u Rimu nije bilo cara i rimski biskup je preuzeo niz ingerencija koje su nekad imale svjetovne vlasti. Poznati je onaj Putinov govor od 21. veljače kada je rekao da je Ukrajina “neotuđivi dio naše kulture, povijesti i duhovnoga prostora”. On se tu referira da je kršćanstvo došlo na prostor današnje i Ukrajine i Rusije iz Bizanta u 10. stoljeću”,  te ukratko opisao povijesne okolnosti. “Mislim da to nije vjerski rat, u onom klasičnom smislu, međutim, mislim da postoji ozbiljan problem kod zapadnih promatrača koji ne shvaćaju u kojoj mjeri su isprepletene religiozna imaginacija, vjerski koncepti koji dolaze iz pravoslavnog kršćanstva te u kojoj mjeri oni prožimaju čitav niz političkih ideologija”. Dr. sc. Ivica Šola primijetio je da Rusi sebe doživljavaju, “nečim posebnim, ni Azijom ni Europom nego zasebnom i posebnom civilizacijom. Vjeruju da je prvo tisućljeće pripalo Romanima, drugo Germanima, a treće će pripasti Moskvi kao posljednjem i zadnjem “Rimu”“. Rektor HKS-a Željko Tanjić primijetio je “da je ekumenizam kompleksno pitanje koje se razvijalo u krilu zapadnog kršćanstva. Ideja koja je posebice zaživjela početkom 20.stoljeća i među mnogim velikim teolozima, ne samo katoličkim, u odnosu najprije na onu situaciju koju smo živjeli na Zapadu, a onda na Drugom vatikanskom koncilu doživjela je vrhunac misaoni i teološki. Prof. dr. fra Ante Vučković istaknuo je da sličnosti postoje između Hrvata i Ukrajinaca kada se uspoređuje rat i borba za neovisnost. “Te sličnosti su upečatljive. Riječ je o narodu koji hoće slobodu i drugome koji mu to ne dopušta. Zatim o retorici kojom se jednom narodu oduzima pravo na jezik, samoodređenje, vlastito organiziranje svoga života. Možemo reći da smo imali sreću što je tada papa bio Ivan Pavao II. koji je razumio komunizam, pravoslavlje i Katoličku Crkvu. Drugo, Ivan Pavao II. nije imao teškoća s imenovanjem tko je agresor, a tko žrtva. Sad je to problem,  nikako da bude rečeno na takav način, rekao je prof. Vučković, a prenijela IKA.

Na mjesnom groblju u Šumeću danas je pokopan umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije Ivan Varoščić koji je preminuo u 81. godini života. 

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga:
09 lipnja 2022, 15:05