Prikaz knjige isusovca Josipa Ćurića "Filozofski spisi"

Marito Mihovil Letica - Zagreb

ʺZa razliku od V. Keilbacha koji je obrađivao ′problem Boga u filozofiji′, čini se da je prikladnije govoriti o problemu teizma unutar filozofije. Teizam je, naime, nazor koji u jednom Apsolutnom Biću gleda stvaralački Izvor i Uvir sveukupne iskustvene stvarnosti.ʺ

To je o problemu teizma u filozofiji napisao isusovac Josip Ćurić. Valja k tome primijetiti da se riječ ʺteizamʺ u svakodnevnome govoru rabi višestruko rjeđe nego riječ ʺateizamʺ, a neki rječnici u kojima se nalazi ʺateizamʺ, ne sadržavaju riječ ʺteizamʺ. Dakle, pojam koji označuje negaciju Božjega postojanja zastupljeniji je od onoga koji znači Njegovu afirmaciju – što je fenomen koji otvara brojna pitanja i poziva na razmišljanje. Govoreći o znanstvenome obrazloženju teizma, Josip Ćurić nadalje piše:

ʺLeibniz je prvi takvom filozofskom traktatu dao ime – ′teodiceja′, kad je 1710. godine nakon katastrofalnog potresa u Lisabonu pokušao da u sustavnom spisu ′opravda′ Božju providnost pred pojavom Zla u povijesti. Ovaj naziv ostao je u uporabi sve do danas, premda zadaću teodiceje uzimamo šire i potpunije od Leibniza. Nije naime u ovom traktatu toliko ′problematičan′ sâm Bog ili Njegova Providnost, nego je problematično ljudsko naše umovanje, govorenje i raspravljanje o Bogu. Problematičan je, dakle, sâm naš teizam…ʺ

Citirani su ulomci iz knjige ʺFilozofski spisiʺ objavljene u Zagrebu 2022., o 10. godišnjici smrti Josipa Ćurića, u 500. obljetnici obraćenja svetoga Ignacija Loyolskoga, osnivača Družbe Isusove, te u 400. obljetnici njegove kanonizacije. Nakladnik je Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, a knjigu je uredio prof. dr. Ivan Šestak.

Izdanje naslovljeno ʺFilozofski spisiʺ unjedruje neobjavljene filozofske radove hrvatskoga isusovca Josipa Ćurića, koji se nalaze u njegovoj ostavštini pohranjenoj u Arhivu Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, u Knjižnici ʺJuraj Habdelićʺ na Jordanovcu u Zagrebu. Ovo postumno objavljeno djelo obaseže 300 stranica i sastoji se od Predgovora, koji je napisao Ivan Šestak, te deset cjelina, u sadržaj kojih ovdje nije moguće podrobnije ulaziti pa će biti naznačene naslovima: ʺČovjek u krilu stvarnostiʺ, ʺRepetitorij kritikeʺ, ʺOntologijaʺ, ʺRepetitorij teodicejeʺ, ʺOd stvarnosti do prabitkaʺ, ʺIstina u ljudskom znanju i kršćanskom vjerovanjuʺ, ʺIstina vjere u procijepu kulturnog pluralizmaʺ, ʺProblem teizma u filozofijiʺ, ʺAteizam XX. stoljećaʺ, ʺPred ogledalom nevjereʺ.

I nekoliko osnovnih podataka o autoru. Josip Ćurić rodio se 1. siječnja 1926. u Travniku u Bosni i Hercegovini. Pripada uskomu krugu najznačajnijih hrvatskih neoskolastičkih filozofa u posljednjih pola stoljeća. Predavao je na Katedri za filozofiju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a dvije je godine i vršio službu njegova dekana. Bio je profesor i na drugim crkvenim učilištima, a ostat će upamćen i po glasovitim propovijedima na svetoj misi u 11 sati u bazilici Srca Isusova u Zagrebu, kada se okupljalo akademsko slušateljstvo. Josip Ćurić preminuo je na samu svetkovinu utemeljitelja Družbe Isusove svetoga Ignacija Loyolskoga, 31. srpnja 2012. u Zagrebu.

Knjiga ʺFilozofski spisiʺ isusovačkoga filozofa i teologa Josipa Ćurića svjedoči o dubini njegovih uvida, prodornosti metode i zaokruženosti razmatranjâ. Riječ je o vrhunskim dosezima hrvatske neoskolastičke misli te zavrjeđuje zdušnu pohvalu i preporuku čitateljskoj publici.