Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina – Zagreb

U Zagrebu je 14. svibnja održan miroljubivi Hod za život, obitelj i Hrvatsku kojim se sedmu godinu za redom daje podrška nerođenima, ove godine pod geslom Život je zakon! „Danas kad vidimo da u Hrvatskom saboru postoje zastupnici koji se zalažu za usmrćivanje nerođenog djeteta do poroda – jasno je da je potrebno promijeniti zakon o pobačaju star 45 godina. Potrebno je postaviti novi zakonski okvir koji se temelji na znanosti, a ne na ideologiji i kulturi smrti, a znanost kaže da život počinje začećem! Želimo zakonski okvir koji gradi kulturu života, koji jača i štiti ženu i osigurava dostupnost istinitih informacija o razvoju nerođenog djeteta te o posljedicama pobačaja i za dijete i za majku!“, rekla je koordinatorica Hoda za život u Zagrebu Andreja Duvančić. Prošle subote Hod se održao prvi put u Varaždinu i Vinkovcima, te Slavonskom Brodu. Iduće subote Hod će se održati u Imotskom i Splitu, 28. svibnja u Zadru i prvi put u Pločama.

Umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u crkvi Marije Pomoćnice Kršćana na splitskom Kmanu za svećenike je 14. svibnja zaredio dvojicu salezijanaca đakona, don Sanjina Jurića i don Josipa Tafru. U koncelebraciji su bili provincijal salezijanaca don Tihomir Šutalo, župnik don Milan Ivančević te oko 25 svećenika iz domovine i inozemstva. Obraćajući se ređenicima nadbiskup je kazao: „Vaša radost je i naša radost. Zato želimo moliti Gospodina da ostvari ono što vi želite, da vas ohrabri i učini njegovim svjedocima u našem vremenu i prostoru“.

Komemoracija za žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskoga križnog puta održana je u subotu, 14. svibnja, kod Središnjeg križa na zagrebačkom groblju Mirogoj. Za žrtve katolike molio je generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije dr. Krunoslav Novak. Dovu za žrtve islamske vjerske zajednice izrekao je zamjenik glavnog imama zagrebačkog Mersad efendija Kreštić. Dr. Novak rekao je da u poštovanju svake ljudske žrtve ne može biti razlike, ni rasne, ni nacionalne, ni konfesionalne, ni stranačke. „Temeljna jednakost u dostojanstvu svih ljudi proizlazi iz same naravi čovjeka stvorena na sliku i priliku Božju. Pojedinačne i osobito masovne likvidacije, bez ikakva suda i dokaza krivnje, uvijek su i posvuda teški zločin pred Bogom i pred ljudima. Poštujući svaki ljudski život, danas se spominjemo onih kojima je život bio nasilno oduzet“, kazao je dr. Novak, a prenijela IKA.

Svečanu misu u Svetištu hrvatskih mučenika na Udbini za žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskoga križnog puta u subotu je predvodio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić. Zajedno s njim služili su predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić, splitsko-makarski nadbiskup metropolit Dražen Kutleša, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić te brojni svećenici. Biskup Ćurić kazao je: „Toliko je toga još potrebno rasvijetliti. Polagano se, doduše, to poglavlje naše povijesti i rasvjetljuje, s mnogim zanosnim entuzijastima, no još uvijek prilično sporo, bez prepoznatljive snažne i sustavne podrške. Zašto su toliki morali skončati, svi jednako označeni kao „neprijatelji“? Tolika poslijeratna stratišta, jame, putovi smrti, deportacije; tolike „tamne noći“ koje su odmah po završetku rata jednostavno „gutale“ ljude, gotovo po svim našim gradovima i selima, a među njima i velik broj svećenika, redovnika i redovnica! Mnogi još i danas ostavljeni sakriveni; još uvijek groblja „koja nemaju spomenika“. A od vremena njihova stradanja dogodila su se tolika nova. Kao da trajno stojimo pred oštricom ideologijâ koje uvijek iznova vrebaju i uvijek imaju izgovor za nova nasilja i sijanje smrti“. Biskup Ćurić spomenuo je i prvog gospićko-senjskoga biskupa Milu Bogovića koji se s izvanrednim zanosom trudio upravo na Udbini oblikovati jedinstven prostor – pogodan za „memoriju“ onih najtežih razdoblja i događaja iz hrvatske povijesti, a još više da to mjesto bude odgojna riznica novim naraštajima. Rekao je i da s poštovanjem i zahvalnošću uključuje u taj susret spomen 100. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, prvoga predsjednika suvremene Republike Hrvatske.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sa suradnicima položio je vijenac i zapalio svijeću kod zajedničke grobnice pokraj Spomen-crkve Muke Isusove u Maclju. „Povijest ne smijemo zaboraviti, niti ćemo odustati u našim nastojanjima da se rasvijetle zločini i sudbine brojnih nestalih i stradalih. Osudom zločina svih totalitarnih režima stvaramo temelje za pomirbu u hrvatskom društvu kako bismo, suočeni s novim izazovima, nastavili graditi potrebno zajedništvo“, rekao je premijer.

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, u povodu obilježavanja 77. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnoga puta predvodio je 13. svibnja misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Bleiburgu, poručivši da „jedino milosrđe povijest čini poviješću spasenja“. Istaknuo je da su se okupili kako bi molili „za sve žrtve II. svjetskog rata i poraća, a osobito za one iz našega naroda koji su nakon završetka rata bez suda ubijeni i bez traga sakriveni“. Dodao je da mole i za žrtve iz svih drugih naroda „jer smo članovi jednoga te istog naroda Božjega, koji na različite načine, priznajući to ili ne, pripada Stvoritelju, Svedržitelju i Svevladaru“.

Činom Papinog prihvaćanja odreknuća od službe splitsko-makarskog nadbiskupa metropolita zbog navršene kanonske dobi, od petka, 13. svibnja, mons. Marin Barišić postao je umirovljeni nadbiskup, a dosadašnji koadjutor mons. Dražen Kutleša postao je splitsko-makarski nadbiskup metropolit, preuzevši upravu nadbiskupije. U splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije i sv. Dujma nadbiskup Barišić je uz zahvalu zatražio oproštenje ako je svojim mislima, riječima, djelima, propustima i postupcima koga povrijedio, dodavši da je osobno svima sve oprostio i zaboravio. Nadbiskupu Kutleši obećao je poštovanje i poslušnost te molitve kao što su nadbiskupi Franić i Jurić molili za njega. Nadbiskup Kutleša zahvalio je nadbiskupu Barišiću za dugogodišnje upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom kao i za suradnju u biskupstvu na razini Crkve u Hrvata. „Osobno mu zahvaljujem jer me je primio kao sina i velikodušno uveo u život nadbiskupije.“ Uputio je zahvalu svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima laicima koji su ga otvorena srca primili od prvoga dana i „ponudili i djelima pokazali spremnost na suradnju, svjesni da izgrađujemo kraljevstvo Božje“.