Pregled posjeta kardinala Parolina Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Trg sv. Marka na simboličkoj razini odražava sve spontane značajke i cjelokupnu stvarnost povijesnih odnosa hrvatskoga naroda i Katoličke Crkve; zgrade Sabora, Vlade i Ustavnoga suda, iako fizički odvojene od ove crkve, građene su tako da na nju gledaju, uz puno poštovanje onoga što ona predstavlja – istaknuo je Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin, obraćajući se danas Hrvatskome Saboru koji je pohodio u sklopu svoga posjeta Hrvatskoj, od 10. do 12. svibnja, u koju je stigao na poziv Hrvatske biskupske konferencije, upućen povodom 25. obljetnice ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske te 30. obljetnice priznanja Republike Hrvatske.
Među najvažnijim povijesnim događajima i osobama, kardinal Parolin napose je izdvojio sv. Ivana Pavla II. koji je osobito poštovao hrvatski narod i prema njemu gajio izuzetnu ljubav i duboko razumijevanje. Možda kao nitko drugi, ovaj Papa – Papa Poljak – shvaćao je teško breme povijesti, ali također nepravde i patnje kojima su Hrvati bili izloženi kao slavenski narod u svojoj stoljetnoj težnji za vlastitom državom. Prepoznao je postojanost i nepokolebljivost te uzorno svjedočanstvo vjere, uosobljeno u zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu kojega je 1998. godine u Mariji Bistrici proglasio blaženikom i mučenikom – kazao je kardinal, podsjetivši i na Papinu zauzetost i zasluge u priznanju Republike Hrvatske prije 30 godina.
Osvrnuvši se na obljetnicu potpisivanja međunarodnih ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, kardinal Parolin je istaknuo da su oni tek suvremeni iskaz tisućljetne stvarnosti međusobnog razumijevanja i povjerenja, stalno prisutnoga u našim odnosima. Ti pravni akti i njima propisani odnosi nisu stvoreni ex nihilo; oni su rezultat dubokih i dugih povijesnih dinamika i tradicija. Odnosi Republike Hrvatske i Svete Stolice nikada nisu bili čista formalnost ili puka administrativna fasada, pravni oblik bez stvarnog sadržaja i iskrene obostrane namjere da se cjelovitost tog sadržaja oživi – poručio je Papin državni tajnik govoreći danas u Hrvatskome Saboru.
Nakon što se jučer susreo s hrvatskim biskupima, državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin dao je intervju za Hrvatsku katoličku mrežu, Glas Koncila, Laudato TV, Hrvatsku televiziju, Hrvatski radio i Novu TV u kojemu se, među ostalim, osvrnuo na trenutnu situaciju u Ukrajini, ali i na pitanje očekivane kanonizacije bl. Alojzija Stepinca.
Kardinal je iskazao zabrinutost zbog moguće eskalacije rata, istaknuvši da bi to bila prijetnja uništenjem čitavoga čovječanstva. Papa je od samoga početka vrlo odlučno, vrlo snažno, vrlo oštro progovorio o ratu koji nikada nije rješenje, nego ludost, ludost rata, i istodobno je nudio posredovanje Svete Stolice. Ponudio je mogućnost da Sveta Stolica intervenira u nekom obliku. No, čini se kako trenutno ne postoje velike nade da će se moći doći do jednog složnog zaključenja rata. Mi ostajemo raspoloživi. Papa je uvijek govorio da je spreman otići čak i u Moskvu, ako taj korak bude mogao biti od pomoći u rješavanju – kazao je kardinal.
Govoreći o kanonizaciji bl. kardinala Stepinca, Papin državni tajnik je istaknuo da u odnosu na prošlu godinu nema velikih novosti. Papa ostaje uvjeren u ono što sada govori, a to je da ta kanonizacija mora biti trenutak zajedništva za cijelu Crkvu, a ne razlog konflikta ili suprotstavljanja. Mislim da je u trenutnoj situaciji, uvjetovanoj upravo ratom, to još nužnije. Znam da je ovo tvrd govor, ali mislim da i ovu situaciju moramo živjeti u duhu vjere, a to znači prihvatiti da Bog ima svoja vremena i da se mogu dogoditi i stvari koje se mogu činiti ne baš previše ugodnim, ali i one imaju smisao u Božjem naumu – pojasnio je kardinal Parolin.
Ovomu dodajmo kako je kardinal Pietro Parolin, predvodeći jučer svečano misno slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, nedaleko od potresom ranjene zagrebačke prvostolnice, ponovno ukazao na primjer blaženoga kardinala. Govoreći o simbolici i znakovima ovoga privremenog liturgijskog prostora, kardinal Parolin je kazao: Među tim znakovima nije mogao izostati svjedok Kristova svjetla tako drag svim Hrvatima: blaženi Alojzije Stepinac. U ovim ratnim vremenima u Europi vrijedi uteći se njegovom zagovoru. I mi danas, poput njega tada, suočeni smo sa zlom koje se rađa u srcima ljudi i nastoji zaposjesti umove i duše.
Blagdan bl. Ivana Merza – koji je na poseban način promicao upravo duhovnost vjernosti Petrovim nasljednicima – proslavljen je uz baziliku Presvetoga Srca Isusova u Zagrebu, svečanom Euharistijom koju je 10. svibnja predslavio banjolučki biskup Franjo Komarica. Podsjetimo kako su zemni ostaci bl. Ivana Merza preneseni 30. travnja iz Bazilike – u kojoj je započela obnova - u privremeni liturgijski prostor uz Baziliku te su smješteni ispod oltara.
Vjerujem da nam je svima u sjećanju požar svjetski poznate katedrale Notre Dame u Parizu. Kad gori jedna od najvažnijih crkava zapadnog kršćanstva, onda se ima osjećaj da je ugroženo mnogo više nego gubitak jednog, arhitektonski gledano, originalnog građevinskog zdanja. Ovaj požar nam je posvijestio moguću stvarnost – što se sve uništava i gubi ako nestane kršćanstva iz srca nekoć kršćanske Europe – kazao je u propovijedi biskup Komarica, poručivši kako zadaća kršćanina ipak nije spašavanje tzv. zapadne civilizacije već izgrađivanje Crkve, što je bila jedna od temeljnih misli i bl. Ivana Merza.
