Izložba "Raspela i raspeća u suvremenom hrvatskom kiparstvu"
Marito Mihovil Letica
Udruga ″Pasionska baština″ osnovana je 1991. godine, obilježene u hrvatskoj povijesti ratom, patnjom i mukom, ljudskim žrtvama te razaranjima domova i sakralnih objekata, ali i uskrslom hrvatskom državom uz borbu Hrvatâ za slobodu i neovisnost. Udruga traje do danas, temeljeći program na četiri odrednice hrvatske kulturne baštine.
Prvo: na književnome bogatstvu hrvatske pisane i predajne riječi: pjesničke, romansirane, dramske. Drugo: na liturgijskome bogatstvu koje je vlastito mediteranskom bazenu odnosno kulturnom krugu, bogatstvu trajno umivanomu, osobito na hrvatskome jugu, hrvatskim jezikom u službi Božjoj (i pismom glagoljicom), te na slojevitosti kulturnoga i liturgijskoga blaga srednjoeuropskog prostora hrvatskog sjevera. Treće: na glazbenome fundusu koji je pratio, stvarajući ili apsorbirajući, sve europske glazbene i liturgijske mijene, te na pučkome glazbenom stvaralaštvu cjelokupnoga hrvatskog etničkog korpusa. I četvrto: na hrvatskome graditeljskom, kiparskom i slikarskom nasljeđu od vremena starohrvatskih benediktinskih crkvica do recentnoga stvaralaštva.
Pasionske svečanosti usredištene su u Kristovoj muci i uskrsnuću, pri čemu se uskrsnuće iskazuje prijelazom i ujedno trijumfom, pobjedom nad smrću izvojevanom na križu, križu koji je metonimija muke i metafora spasenja.
″Raspela i raspeća u suvremenom hrvatskom kiparstvu″, naziv je izložbe otvorene 4. travnja u Galeriji Specijalne policije u Zagrebu, na Trgu žrtava fašizma 1, a može se razgledati do 20. travnja 2022. godine. Posrijedi je izbor iz zbirke ″Ljevaonice umjetnina Ujević″. Za likovni postav izložbe zaslužan je povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Stanko Špoljarić, koji je u katalogu uz ostalo napisao:
″Izložba je izbor djela iz ove vrlo vrijedne kolekcije, nastale stručnim pogledom i zanosom. Liturgijski predmet raspela osmišljen je u čvrstoj povezanosti križa i Kristova raspetog tijela, premda korpus i bez križa samim postavom raspete figure sugerira (ne uvijek, ovisno o umjetničkoj uvjerljivosti) nematerijalno prisustvo križa. Ipak u toj distinkciji u prvom slučaju govorimo o Raspelu, a u drugom o temi Raspeća. Petnaestak afirmiranih hrvatskih kipara, pretežno starije i srednje generacije, zastupljenih u spomenutoj zbirci u tvarnosti i duhovnosti prizora vodilje kršćanske ikonografije nalazi umjetnički i ljudski odgovor na oba spomenuta načina.″
Na otvorenju izložbe govorili su Stanko Špoljarić i mr. sc. Jozo Čikeš, koji je više od tri desetljeća uspješno bio predsjednikom udruge ″Pasionska baština″, a nakon njega se okupljenima obratila nova predsjednica, glazbenica i muzikologinja mr. art. Eva Kirchmayer Bilić.
Budući da je nezahvalno spomenuti samo neke kipare, bit će poimence, abecednim slovoredom, navedeni svi autori čiji su radovi zastupljeni na ovoj izložbi: Petar Barišić, Mile Blažević, Kruno Bošnjak, Stjepan Divković, Petar Dolić, fra Joakim Jaki Gregov, Kažimir Hraste, Kuzma Kovačić, Tomislav Kršnjavi, Valerije Michieli, Mladen Mikulin, Anđelko Odak, Vanja Radauš, Stipe Sikirica, Ilija Skočibušić, Petar Ujević i Miro Vuco. Neki autori više nisu među živima, a većina njih još je vrlo aktivna i u naponu stvaralačke snage. Doista je riječ o eminentnim imenima hrvatskoga kiparstva.
Izložba je otvorena u središtu Zagreba i traje do 20. travnja. Nema sumnje da je više nego vrijedna razgledavanja.
