Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
U povodu Papinog dana – devete obljetnice izbora pape Franje za poglavara Katoličke Crkve – jučer je sveto misno slavlje u zagrebačkoj župi bl. Ivana Merza predslavio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.
Govoreći o evanđeoskom ulomku koji donosi liturgija Druge korizmene nedjelje, nuncij se osvrnuo na Petrov prijedlog Isusu: “Dobro nam je ovdje biti. Načinimo tri sjenice…” Isus to nije dopustio. Zašto? Jer još nije došao Njegov čas. Još nije uskrsnuo od mrtvih. Za postignuće slave uskrsnuća potrebno je proći kroz uništenje smrću, križni put koji je put ljubavi jer prava ljubav uključuje žrtvovanje samih sebe – istaknuo je nadbiskup Lingua.
Obraćajući se križarima i križaricama, koji organiziraju Papin dan, nuncij je podsjetio da su imali velike duhovnike. Na vaše susrete rado su dolazili i blaženi Alojzije Stepinac i mons. Franjo Šeper, kasnije kardinal. Križari su uvijek bili svjetionik i duhovna snaga. Odabrali ste uzeti Kristov križ kako biste bili svjetlo mladima u Hrvatskoj i nosili Kristov plamen po cijelom svijetu, sve do nakraj zemlje. Nemojte se bojati ako ste neshvaćeni – poručio je nuncij križarima, pozvavši ih da budu svjetlo svijeta i sol zemlje te da za to potrebnu snagu – po uzoru na blaženog Ivana Merza i službenicu Božju Maricu Stanković – pronalaze u Euharistiji.
U povodu 20. obljetnice preminuća blagopokojnog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, u petak, 11. ožujka, euharistijsko slavlje u novozagrebačkoj Župi sv. Ivana apostola i evanđelista predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Istaknuo je da uz ovu proslavu na osobit način na srca stavlja tri nakane: korizmenu molitvu Crkve u Europi za preminule tijekom proteklih dviju godina pandemije, molitvu za mir u napadnutoj Ukrajini te osluškivanje onoga što Gospodin govori o putu Crkve.
Poznajemo svoje granice, nakon pandemije i potresa još i više, ali ne zaboravimo snagu koja je u nama po Božjemu Duhu, koji ne prestaje djelovati u Crkvi. To nam pokazuje sluga Božji kardinal Franjo; to nas uči nastajanje Crkve u Novome Zagrebu; time nas hrane vrijedni plodovi trpljenja našega naroda; time nas privlači sadašnji hod Crkve u istini i ljubavi – istaknuo je biskup Šaško, prenijevši poziv zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića da u ovim danima putem našega našega nadbiskupijskog Caritasa pomognemo svima koji su se zbog rata u Ukrajini našli u potrebi.
Provincijski simpozij hrvatskih isusovaca održan 11. i 12. ožujka, koji je redovit događaj trajne formacije i bratskog druženja, ove je godine bio povezan s 400. obljetnicom kanonizacije sv. Ignacija Loyolskoga i sv. Franje Ksaverskoga. Kruna i vrhunac simpozija bilo je svečano misno slavlje u subotu, 12. ožujka, koje je u crkvi Bezgrješnog Srca Marijina na zagrebačkom Jordanovcu predslavio pomoćni biskup zagrebački, mons. Ivan Šaško.
Provincijal hrvatskih isusovaca o. Dalibor Renić u uvodnome je pozdravu podsjetio kako je kanonizacija sv. Ignacija bila crkvena potvrda da je njegova duhovnost i karizma autentičan put k Bogu. Danas popodne središnje misno slavlje obljetnice kanonizacije predvodi papa Franjo u crkvi Il Gesu’ u Rimu, na grobu sv. Ignacija. I mi ćemo biti sjedinjeni s njime u molitvi, a svaki put nas s cijelom Crkvom povezuje Kristova euharistijska prisutnost – istaknuo je o. Renić.
Zahvaljujući Bogu za milosne darove koji su rođeni i žive iz svetosti sv. Ignacija u našoj Nadbiskupiji, u hrvatskoj domovini i u sveopćoj Crkvi, biskup Šaško je podsjetio na nepregledan broj tih plodova, njihovu neprocjenjivu vrijednost i važnost do te mjere da bi, izuzimanjem isusovačke prisutnosti u našoj Crkvi i narodu, u svome crkvenom i narodnom biću ostavili pustoš na svim poljima osobnoga i zajedničkoga življenja.
Jubilarna Ignacijeva godina bit će zaključena 31. srpnja u Solinu, misnim slavljem pod predsjedanjem splitskoga nadbiskupa, čime će ujedno biti zaključen ovogodišnji susret ignacijevske mladeži Magis Europe.
U povodu Dana grada Požege, 11. ožujka, održana je svečana sjednica Gradskoga vijeća na kojoj je požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću uručena nagrada za životno djelo.
Primivši nagradu za životno djelo, biskup Škvorčević je istaknuo: Želio bih vam povjeriti određenu nelagodu, koju u ovom trenutku nosim u srcu. Evo zbog čega! Nastojao sam tijekom 25 godina vršiti ono na što me obvezuje biskupsko poslanje koje sam primio, a i za njega vrijede Isusove riječi: „Kad izvršite sve što vam je naređeno recite: ‘Sluge smo beskorisne! Učinismo što smo bili dužni učiniti!’“ (Lk 17,10). Osim toga, kao vjernik znam da konačnu nagradu za životno djelo ne primam od ljudi, nego je dodjeljuje Onaj koji nas je pozvao u život. No, ovime nisam htio ni najmanje staviti u sumnju veliku vrijednost i značenje dodjele nagrada Grada Požege. Štoviše, dijelim s vama iskrenu radost što u suvremenom društvu, označenom individualizmom, gdje je mjera svega uglavnom vlastita korist, postoji u Gradu Požegi institucionalizirano nastojanje oko toga da se utvrdi što su to dobra učinili pojedini građani, skupine ili ustanove. Na taj način promiče se kultura zajedništva, civilizacija ljubavi i humanizira društvo. Neka Bog blagoslovi Grad Požegu, njegove stanovnike i upravu te podari uspjeh svim njihovim plemenitim nastojanjima oko pojedinačnog i zajedničkog dobra, njihova duhovnog i materijalnog napretka te dostojanstva svakog njezina građanina, napose siromašnih, starijih i nemoćnih – zaključio je u riječi zahvale požeški biskup Antun Škvorčević.
Franjevac kapucin fra Ante Logara preminuo je u petak, 11. ožujka, u večernjim satima u Dubrovačkoj bolnici.
Fra Ante Logara rođen je 9. srpnja 1945. u Sovićima, u Hercegovini, a za svećenika je zaređen 1972. godine u Milanu, gdje je i završio teološki studij. Kao svećenik djeluje u Dubrovniku, Varaždinu, Rijeci i Karlobagu. Godine 2011. izabran je za provincijalnog ministra Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, a službu provincijala obnašao je u jednom mandatu, do 2014., kada je zbog narušenog zdravlja premješten u samostan u Dubrovniku.
Tijelo fra Ante bit će izloženo u Svetištu Gospe od Milosrđa u Dubrovniku (Liechteinsteinov put 16) u srijedu, 16. ožujka, u 11 sati. Sveta misa zadušnica slavit će se u 12 sati, nakon čega će uslijediti ispraćaj i sprovodni obredi na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo (u 13.30 sati).