Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb 

Zajedno s cijelim kršćanskim svijetom apeliramo na svjetske vođe da nađu mirna rješenja za nastali sukob, da prestanu ratne operacije u Ukrajini i da sve učine kako se to ne bi proširilo i na druge dijelove svijeta. Neka se što prije zaustavi stradanje nedužnog stanovništva – poručio je križevački vladika Milan Stipić u izvanrednom pastirskom pismu koje je 25. veljače uputio uslijed ratnih događanja u Ukrajini.

Vjerujem da smo svi iznenađeni i ožalošćeni naglim početkom rata u Ukrajini. Budući da smo i sami u Hrvatskoj proživjeli iskustvo Domovinskoga rata, itekako znamo gorčinu i strahote koje rat sa sobom nosi. U ovom trenutku, u svoje ime i u ime cijele naše Križevačke eparhije, izražavam svoju kršćansku i bratsku solidarnost prema svima u Ukrajini koji su pogođeni ovim stanjem, koji su izgubili svoje najmilije, koji su morali u prognaništvo ili su stradali na bilo koji način – piše vladika Stipić, podsjećajući kako unutar naše Križevačke eparhije žive vjernici ukrajinske narodnosti i podrijetla koji osobito teško proživljavaju ove trenutke. Sve kršćane, a osobito vjernike naše Križevačke eparhije pozivam na molitvu i post za mir u Ukrajini i u svijetu. U ovim trenutcima osobito mislimo na siromašne, starce, djecu, bolesnike u bolnicama i mnoge druge diljem Ukrajine koji se mogu nadati isključivo pomoći dobrih ljudi i Božjem milosrđu. Neka svemogući Bog pošalje svoj blagoslov na Ukrajinu i na cijeli svijet i neka nam što prije udijeli pravedan i trajan mir – zaključuje u svome pismu križevački vladika Milan Stipić.

I ostali naši biskupi pozvali su vjernike da se priključe Papinoj inicijativi i na Čistu srijedu, 2. ožujka, post, nemrs i molitvu prikažu za mir u Ukrajini, kao i da se uključe u prikupljanje materijalne pomoći.

Potresne slike stradalnika bude u nama sjećanja na stanje koje smo proživljavali u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prije tridesetak godina, čije posljedice još uvijek osjećamo. To iskustvo snažno nas uvjerava kako rat ništa ne rješava nego nanosi veliku štetu onima koji su ga pokrenuli i onima koji su njegove žrtve. Mir nema alternative, te je potrebno sve poduzeti da on pobijedi i u Ukrajini, kako bi tamošnji žitelji bili pošteđeni daljnje patnje, ubijanja i uništavanja materijalnih dobara – istaknuo je požeški biskup Antun Škvorčević u pismu „Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati!“, u kojem je pozvao vjernike Požeške biskupije da na poticaj pape Franje molitvom, postom, pokorom i novčanim prilogom na Čistu srijedu izraze solidarnost s ratnim stradalnicima u Ukrajini.

Hrvatski Caritas je prošloga petka (25. veljače) na konferenciji za medije održanoj u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru uputio poziv za uključivanje u humanitarnu akciju za pomoć Ukrajini pogođenoj oružanim sukobom.

Novinarima se obratila zamjenica ravnatelja Hrvatskog Caritasa Suzana Borko koja je izvijestila da je u tijeku koordinirana humanitarna akcija zemalja članica Caritasove konfederacije, u kojoj trenutno aktivno sudjeluje 36 zemalja, među kojima i Hrvatska. Borko je napomenula da su u Ukrajini uvjeti ekstremni te da se pomoć nastoji pružiti na tri načina. Prvo i osnovno je zbrinjavanje ljudi koji se nezaustavljivo kreću prema granicama susjednih zemalja. Drugo je evakuacija štićenika iz različitih Caritasovih domova, a tu je uvijek riječ o starijim ili nemoćnim osobama. Treće je osiguravanje centara za prihvat izbjeglica, kako u dijelovima zapadne Ukrajine, tako i u susjednim zemljama.

Novčani dar za pomoć Ukrajini može se darovati:

• putem online uplata na www.caritas.hr (žurne akcije u svijetu – Ukrajina);
• uplatom na žiro-račun Hrvatskog Caritasa kod Privredne banke Zagreb d.d.; IBAN: HR0523400091100080340; SWIFT/BIC: PBZGHR2X;
• pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena po pozivu 6.25 kn, PDV uključen).

U Biskupskom ordinarijatu u Gospiću, u petak, 25. veljače, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić primio je u službeni posjet ministra uprave Republike Hrvatske dr. sc. Ivana Malenicu koji je biskupu predao 125 crkvenih matičnih knjiga, oduzetih nakon Drugog svjetskog rata.

Temeljem Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupska konferencija sklopile su 2005. godine sporazum o predaji crkvenih matičnih knjiga Katoličkoj Crkvi koje su joj oduzete za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Budući da Gospićko-senjska biskupija obuhvaća Ličko-senjsku županiju, kao i dijelove Karlovačke i Zadarske županije, vraćene knjige su iz Matičnih ureda s tih područja. Prvi dio knjiga, njih 157, vraćen je u lipnju 2020. godine, dok knjige koje se nalaze u Državnim arhivima još uvijek nisu vraćene Gospićko-senjskoj biskupiji.

Ministar Malenica i biskup Križić izrazili su zadovoljstvo što su crkvene matične knjige koje su se nalazile u Matičnim uredima vraćene Gospićko-senjskoj biskupiji i što će knjige pomoći u povijesnim istraživanjima. Biskup Križić tomu je dodao kako i danas ima osoba, napose naših iseljenika i njihove djece, koji često ne znaju hrvatski, ali žele znati gdje su im korijeni. Stoga su te knjige važne i za budućnost.