Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Znanstvena tribina „Bogu na svome jeziku“ 22. veljače, na Dan glagoljice i hrvatskog glagoljaštva, kojim je obilježena obljetnica tiskanja Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, održana je u pastoralnom centru župe Sveti Juraj na Bregu, u Pleškovcu. Predavač dr. sc. Kristijan Kuhar, župnik Župe sv. Marije Magdalene u Štrigovi i znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu govorio je o povijesti glagoljice: o braći Konstantinu Ćirilu i Metodu, koji su iz Soluna donijeli glagoljicu u Moravsku tamošnjim Slavenima i o važnosti glagoljice u kulturnoj i duhovnoj baštini Hrvata koja je utkana u hrvatsku katoličku duhovnost. Istaknuo je da među glagoljskim pisarima nije postojala stroga granica između istočnih i zapadnih kršćana jer se utjecaj crkvenoga raskola iz 1054. godine nije osjetio.
Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, u organizaciji samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša, obilježen je i u Belišću. Predavanje o hrvatskom glagoljaštvu „Imala si knjige i nauke od Ćirila i Metoda ruke“ održale su izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović iz Zagreba i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić iz Osijeka. Profesorica Kuštović predstavila je srednjovjekovnu povijest glagoljaštva, od njegovih početaka do izdanja naših domaćih tiskara u Senju i Rijeci iz prve polovice 16. st. Posebno se osvrnula na naš prvotisak, Misal po zakonu rimskoga dvora. Docentica Blažević Krezić predstavila je novovjekovnu povijest glagoljaštva, od vremena tzv. istočnoslavenizacije naših liturgijskih knjiga pa sve do obnove hrvatske jezične tradicije i najnovijih izdanja. Posebno se osvrnula na manje poznatu povijest glagoljaštva na prostorima današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić primio je 22. veljače u Nadbiskupskom domu u Đakovu, zajedno s odgojiteljima đakovačkog Bogoslovnog sjemeništa dvojicu bogoslova iz Benina koji će svoju formaciju nastaviti u Đakovu. Cilj je da bogoslovi Gutenberg i Hermann tijekom formacije uče hrvatski jezik i upoznaju mentalitet, ali i da se susretnu s europskim katoličkim svijetom i kulturom. Kada bude moguće, nastavit će studij teologije na KBF-u u Đakovu, a u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji trebali bi djelovati kao svećenici tijekom nekoliko godina. Njihov boravak u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, osim završetka teološkog studija, doprinos je i promicanju pastoralne suradnje između dviju biskupija, upoznavanju pastoralnih nastojanja i života Crkve.
Radio Marija Hrvatska je 22. veljače proslavila 25. obljetnicu djelovanja. Misno slavlje u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu u Zagrebu predvodio je pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško u zajedništvu s apostolskim nuncijem Giorgiom Linguom, provincijalom Hrvatske pokrajine Družbe Isusove p. Daliborom Renićem, glavnim urednikom p. Stjepanom Fridlom i drugim svećenicima. “Dok druge radiopostaje imaju slušatelje, Radio Marija ima ponajprije molitelje. Koliko sam puta čuo vjernike koji su mi rekli da im je drago moliti s Radio Marijom! Taj radio, odnosno ljudi s kojima su vjernici povezani, njima su poput osobe, vjernoga suputništva koje prati, tješi, daje snagu i potiče na ljubav”, riječi su biskupa Šaška u homiliji, prenosi IKA.
Svečanom akademijom u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu i euharistijskim slavljem koje je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, 21. veljače obilježeno je 50 godina kontinuiranog izlaska misijskog lista Radosna vijest. Apostolski nuncij Lingua pozvao je okupljene: „Ne napuštajte misionare. Uvijek se sjetite da je zaštitnica misija sv. Terezija od Djeteta Isusa koja nije nikada napuštala samostan, ali je u srcu imala navještaj Radosne vijesti”. „U svaku stranicu ovog lista ugrađene su nebrojene osobe i sudbine tolikih pojedinaca, svaka sa svojim imenom i svojim identitetom, sa svojim životom, a sve ih povezuje misionarski poziv, poslanje, ljubav, žrtva i rad za Krista i za čovjeka”, rekao je predsjednik Vijeća za misije HBK krčki biskup Ivica Petanjak. Nacionalna ravnateljica Papinskih misijskih djela u RH s. Ivana Margarin istaknula je kako je list Radosna vijest „prije 50 godina bio nov pogled u misijski svijet, a to je i danas i bit će i sutra jer ima zadaću koja ne zastarijeva nikada – donositi istinu o Isusu Kristu i sve ljude povezivati u zajedništvo Crkve.”
