Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije održali su 15. veljače u duhovno-pastoralnom centru „Emaus“ u Bijelom Polju (Potoci) pokraj Mostara svoje XXIV. redovito godišnje zajedničko zasjedanje.
U priopćenju koje su uputili biskupi među ostalim navode kako su i ovaj put posebnu pozornost posvetili hrvatskoj inozemnoj pastvi koja je organizirana u 184 grada širom svijeta, preporučivši svim članovima svojih biskupijskih zajednica u domovini molitvu za velike i pojačane pastoralne potrebe hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Članovi HBK i BK BIH upoznati su i s akcijom Hrvatskog Caritasa pod naslovom „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“ te prošlogodišnjom potporom kroz projekte Caritasa. Ovogodišnje središnje misno slavlje uz ovu već tradicionalnu karitativnu akciju slavit će se u nedjelju, 20. ožujka, u župnoj crkvi u Bugojnu. Biskupi su izrazili zahvalnost svima koji sudjeluju u ovom izrazu solidarnosti i kršćanske ljubavi Crkve i ljudi iz Republike Hrvatske prema Crkvi i ljudima u potrebi u Bosni i Hercegovinu te potaknuli sve da se uključe i u ovogodišnju akciju Hrvatskog Caritasa.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreo se sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, u ponedjeljak, 14. veljače, u Uredu zagrebačkog nadbiskupa – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
U otvorenom razgovoru izražena je obostrana želja za nastavkom suradnje između Grada i Nadbiskupije u pitanjima od zajedničkog interesa. Naglasak je stavljen na suradnju u projektima za opće dobro građana Grada Zagreba, posebno na socijalnom i karitativnom području; poput brige za građane koji su pogođeni posljedicama potresa i pandemije te poskupljenjem životnih troškova. Nadbiskup i gradonačelnik osvrnuli su se i na teškoće i izazove u procesu obnove Zagreba, a jedna od tema bila je i osiguranje prostora za okupljanja vjernika u onim župama koje još uvijek nemaju crkve.
Fra Miljenko Hontić preuzeo je jučer (16. veljače), na redovnom provincijskom kapitulu, službu provincijskog ministra Hrvatske provincije svetog Jeronima franjevaca konventualaca – priopćili su iz Provincije.
Uz molitvu srednjeg časa te ispovijest vjere koju je novoizabrani provincijal izrekao pred generalnim ministrom Reda manje braće konventualaca fra Carlosom Trovarellijem braća su izrazila svoje poštovanje i poslušnost.
Fra Miljenko Hontić rođen je 1965. u Molvama, a za svećenika je zaređen 1992. godine u Vatikanu. U Provinciji je obavljao brojne i odgovorne službe. U dva mandata generalni kapitul izabrao ga je za generalnog asistenta Srednjoeuropskog cetusa (konferencije) Reda. Izbor za provincijala zatekao ga je na službi gvardijana samostana svetog Antuna Padovanskoga u Vinkovcima.
Na uočnicu pete obljetnice preminuća prof. dr. Tomislava Ivančića, 16. veljače, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Josip Šimunović predvodio je svetu misu zadušnicu u crkvi Sv. Martina u Vlaškoj ulici.
Profesor Tomislav Ivančić bio je jedinstvena osoba i pojava u životu Crkve i hrvatskog društva u postkoncilskom vremenu i na početku 21. stoljeća, osoba koja je svojim djelovanjem odavno prešla granice naše domovine – istaknuo je u propovijedi dekan Šimunović.
Ivančićev prvi nasljednik na Katedri za fundamentalnu teologiju, a sadašnji rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić u izjavi za medije kazao je da se profesora Ivančića sjeća uvijek nasmiješenog lica. Njegova je osobnost zračila toplinom i radoznalošću koja je proizlazila iz njegove vjere, ne samo one dječje, nego one koju je dugo godina živio, oblikovao i stvarao. Do zadnjeg trenutka nije prestao vjerovati, propitkivati i tražiti – istaknuo je rektor Tanjić.
U nizu Obiteljskoga centra Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu tiskan je zbornik „Hrvatski isusovci za obitelj. Uz 50. obljetnicu Obiteljske ljetne škole (1971. – 2021.)“.
Hrvatski isusovci bili su pioniri u mnogim apostolatima u hrvatskom narodu. U takve zasigurno valja ubrojiti i apostolat obitelji. On obuhvaća Tečaj priprave za brak, Obiteljsko savjetovalište, Bračne susrete i Obiteljsku ljetnu školu. Korijeni tih apostolata sežu u početke 60-ih godina prošloga stoljeća te su se oni vremenom sve više individualizirali i institucionalizirali, doživjevši visoku godišnjicu svojega plodnoga rada.
