Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U Splitu je obilježena 150. obljetnica proslave sv. Tripuna. Euharistijsko slavlje u prvostolnici sv. Dujma predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u zajedništvu s kotorskim biskupom Ivanom Štironjom i svećenicima. „Drago mi je što slavimo ovaj veliki jubilej u našoj katedrali, koja je nekoć bila mauzolej progonitelja kršćana. U ono vrijeme nisu mogli zamisliti ni sv. Tripun ni sv. Dujam da će mjesto progona postati mjesto čašćenja Onoga za koga su oni dali život. Čudna je ta povijest i to kolo povijesti“, kazao je nadbiskup. U svjetlu Kola sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata, nadbiskup je nastavio: „Ima različitih kola. Ima kola koja se vrte u krugu, ostaju na mjestu i ne pokreću povijest. Ima kola koja pokreću život i stvarnost naprijed. U jedno takvo kolo ušao je sv. Tripun i sv. Dujam. I mi danas slaveći ovaj jubilej želimo se uhvatiti za ruke, ući u to kolo pod onim geslom Bokeljske mornarice ‘Fides et honor’ (Vjera i čast)“. Biskup Štironja u propovijedi upitao je: „Ima li ljepšega slavlja od zajedništva? Ima li uzvišenije proslave od euharistije koja je ponajprije zahvala i ujedno dar neba?“ „Sv. Tripun, kao i njegova obiteljska pozadina, osobito je značajan svjetionik za sve one koji traže orijentir u tami. Njegov život je primjer koliki utjecaj imaju roditelji i obiteljsko ozračje na putu vjere, nade i ljubavi.“ Tripundanske svečanosti i Kolo svetog Tripuna tisućljetna su tradicija bokeljskih Hrvata koja se brojnim iseljavanjem prenijela i ustalila na tlu Hrvatske gdje je prva proslava svetog Tripuna zabilježena još 1873. godine u Splitu, rekao je predsjednik Bratovštine Luka Perković.
U nedjelju, na Svjetski dan braka, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić predvodio je svečano liturgijsko slavlje u katedrali sv. Vida u Rijeci. Bračni parovi pod misom su obnovili bračne zavjete. U propovijedi spomenuo je izreku nedavno preminulog Götza Wernera, osnivača svjetski poznatog trgovačkog lanca, da nije sramota postati bogat, nego je sramota bogat umrijeti. U skladu s tom svojom filozofijom, ovaj njemački poduzetnik je prije 12 godina iznenadio svjetsku javnost tako što se odrekao svoga bogatstva i odlučio ga darovati jednoj dobrotvornoj organizaciji. Iako je imao sedmero djece, njegova filozofija bila je da djeca imaju pravo na dobar životni status, ali ne i na to da im roditelji osiguraju doživotno blagostanje. Mislim da nam njegovo iskustvo i filozofija pomažu razumjeti poruke današnjeg evanđelja u kontekstu Svjetskog dana braka i Tjedna za obitelj Riječke nadbiskupije, rekao je nadbiskup Uzinić, a prenijela IKA.
Na blagdan bl. Alojzija Stepinca, drugog zaštitnika Požeške biskupije, u požeškoj crkvi Sv. Lovre biskup Antun Škvorčević u homiliji je upitao: »Kojega i kakvog Alojzija Stepinca danas slavimo? Ovo pitanje bilo bi suvišno da neki pojedinci i skupine kod nas i u bližem inozemstvu ne upotrebljavaju Alojzija Stepinca za neke svoje svrhe, ne mareći za povijesnu istinu o njemu. Jedni ga bez istrage i dokaza unaprijed nazivaju zločincem, stavljaju u pakao; drugi vlastitim interpretacijama povijesnih činjenica nastoje njegovu djelovanju dati značenje koje odgovara njihovu ideološkom viđenju stvarnosti; treći – ne zanimajući se za kontekst u kojem je Stepinac živio – sebi daju za pravo osporiti ono što je on učinio, prigovarajući mu kako nije napravio onoliko i onako kako to oni smatraju da je trebao; četvrti mu dodjeljuju političku ulogu te im nije po volji jer nije pripadao njihovoj strani; peti ga prosuđuju po svojim nacionalnim interesnim mjerilima, smatrajući ga protivnikom, a neki svojim pokroviteljem“. „S obzirom na istinu o Stepincu“, nastavio je biskup Škvorčević, „postoji jedan dragocjeni argument: Božji narod koji je svojom nepogrešivom vjerničkom prosudbom prepoznao tko je Stepinac bolje od svih drugih, otkrio njegovu veličinu u vjeri i evanđeoskim načelima koja je zastupao, po kojima se izdigao iznad drugih onodobnih društvenih djelatnika“.
Na XXIV. redovitom godišnjem zajedničkom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, koje počinje sutra u duhovno-pastoralnom centru „Emaus“ pokraj Mostara, bit će riječi o zajedničkim temama među kojima su: hrvatska inozemna pastva, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, liturgijska pitanja i Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Večeras je zajedničko misno slavlje u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru.
