Traži

"Rječnik obreda", urednik Mircea Eliade, u izdanju Kršćanske sadašnjosti "Rječnik obreda", urednik Mircea Eliade, u izdanju Kršćanske sadašnjosti 

Osvrt: "Rječnik obreda" urednika Mircea Eliade

Iako se može učiniti relativno jednostavnim definirati obred, malo je termina koji su u znanosti o religijama protumačeni i primijenjeni na tako konfuzan način, piše glasoviti rumunjski povjesničar religije Mircea Eliade u knjizi "Rječnik obreda", čiji je urednik. Knjigu je u 2021. objavila Kršćanska sadašnjost.

Marito Mihovil Letica

Mircea Eliade glasoviti je rumunjski povjesničar religije i književnik. Rođen je 1907. u Bukureštu, a umro 1986. u Chicagu. Filozofiju je studirao u Bukureštu, sanskrt i indijsku filozofiju u Calcutti. Bio je profesor religije od 1933. u Bukureštu, od 1945. u Parizu te od 1956. u Chicagu. Eliade smatra da je religiozni čovjek ukorijenjen u povijesti, o čemu vjerodostojno svjedoči izobilje tragova njegova iskustva od pretpovijesti do danas. Religiozni se čovjek očituje svojim životnim stilom i vjeruje u apsolutnu zbiljnost, u sveto koje nadilazi ovaj svijet, ali koje se na posve određeni način u njemu manifestira i tako ga ne samo posvećuje nego mu omogućuje postojanje. Na taj je način religiozno iskustvo u društvima od pretpovijesti do suvremenoga doba razumijevao i tumačio Mircea Eliade. Religiozno iskustvo stvarni je i čovjekovu društvu neotklonjivi fenomen, koji Eliade naziva ″hierofania″, u značenju ′manifestacija svetog u svijetu′. Sveto je posve različito od profanog te mu je suprotstavljeno – uvijek se očituje kao moć jednoga sasvim drugog reda nego što su naravne sile.

U okrilju Kršćanske sadašnjosti objavljeno je 2021. vrijedno izdanje: ″Rječnik obreda″ koji je uredio Mircea Eliade. Knjigu je s talijanskoga jezika preveo Ivica Žižić. Na početku članka o obredu čitamo:

″Iako se može učiniti relativno jednostavnim definirati obred, malo je termina koji su u znanosti o religijama protumačeni i primijenjeni na tako konfuzan način. Na primjer, Edmund Leach, suvremeni kulturni antropolog, nakon što je konstatirao opće nesuglasje među teoretičarima antropologije, predložio je da se termin obreda primijeni na svaki ′kulturno definirani skup ponašanja′, odnosno, na simboličku dimenziju ljudskog vladanja, neovisno o njegovu eksplicitnome religioznom, društvenom ili kojem drugom sadržaju.″

″Rječnik obreda″ sadržava više od 70 članaka i obaseže oko 600 stranica. Posrijedi je zaista kapitalna knjiga, osobito korisna za sve koji se s bilo kojih polazišta i motiva zanimaju za religiju i s njome povezane fenomene. Na ovitku knjige uz ostalo čitamo:

″Obred zahvaća ljudsku narav te se stoga smješta na križištu između čovjeka, društva i religije. Osim toga, vezan je uz simbol, mit i sveto. U modernom značenju, obred označava propisano djelovanje: protokol, društveni život, tajna društva, religiju, kult. Obred može biti privatan ili javan, individualan ili zajednički, profan ili religijski. Dio je ljudske naravi, podložan je preciznim pravilima i podrazumijeva kontinuitet. Ovaj rječnik plod je istraživanja stručnjaka u području etnologije, antropologije, sociologije, filozofije i teologije. Otvara čitatelju svijet značenja neophodnih za razumijevanje suvremenih pojava. Mircea Eliade je s Georgesom Dumézilom pružio u svojim studijama novi pogled i metodu religijskim znanostima, prilagodivši ih znanstvenom duhu i antropološkim istraživanjima XXI. stoljeća, što u ovom djelu pronalazi vrijedno uporište.″

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga:
06 veljače 2022, 10:45