Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Blagoslov vode simbolizira naš prelazak iz smrti u život po vodi krštenja koja postaje voda života, novoga života – kazao je varaždinski biskup Bože Radoš predvodeći u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije tradicionalno misno slavlje s blagoslovom vode uoči današnje svetkovine Bogojavljenja.
Tumačeći evanđeoski odlomak, biskup se osvrnuo na riječi koje je Filip uputio Natanaelu – dođi i vidi! Ne možemo nikoga uvjeriti da je Bog među nama, sve naše riječi su slabe. Važan je susret s Isusom. Poput mudraca i Natanael, tražitelj istine, dolazi, vidi, ispovijeda i polazi za Isusom. To je put svakoga od nas i svakog kome želimo posvjedočiti za Isusa – poručio je biskup Radoš.
Povodom Papinskog misijskog Djela svetog Djetinjstva koje se obilježava na Bogojavljenje pod geslom „Djeca pomažu djeci“, mali Pjevači betlehemske zvijezde – u organizaciji Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela – posjetili su jučer (5. siječnja) centar Zagreba i pjesmom donijeli znak betlehemske zvijezde.
Raspjevani mališani došli su iz župe sv. Antuna Padovanskog na Svetome Duhu pod vodstvom s. Ivanke Darojković, donoseći radost na svaka vrata na koja su pokucali. Obišli su nekoliko crkvenih ustanova, samostana i knjižara katoličkih izdavača, a potom su se uputili u sjedište Hrvatske biskupske konferencije gdje su radosno dočekani. Ovo lijepo iskustvo naučilo je male pjevače kako nitko nije premalen da pomogne prijatelju u nevolji i tako napravi veliko djelo ljubavi. Prigodom Dana Papinskog misijskog Djela svetog Djetinjstva, u Europi već desetljećima živi ovaj lijep običaj „Pjevača betlehemske zvijezde“ u kojem djeca skupljaju priloge za svoje siromašne vršnjake u misijskim zemljama.
Kad god razmišljamo o rođenju Isusa Krista, osjećamo da je to bio milosni događaj kakvom nema premca u povijesti čovječanstva te se od tog događaja i godine broje – napisao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić u božićnoj čestitki koju je uputio patrijarhu Srpske pravoslavne Crkve Porfiriju.
Riječ Božić – nastavlja predsjednik HBK – izgovaramo sa strahopoštovanjem i zahvalnošću jer su se u tom čudesnom rođenju u Betlehemu uživo susreli Bog i čovjek, i to zauvijek. Usprkos pandemije i opasnosti zaraze, pred kojom strjepimo već dvadeset mjeseci zaredom, mi smo i ove godine spremni pozvati Isusa da nam dođe i radovati se njegovu dolasku – poručio je nadbiskup Puljić, upućujući patrijarhu Porfiriju, svećenstvu i monaštvu, kao i vjernom Božjem puku koji Kristovo rođenje slavi po Julijanskom kalendaru, iskrene božićne i novogodišnje čestitke s pjesmom anđela: Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim (Lk 2,14) te svako dobro u novoj 2022. godini.
Nadbiskup Puljić također je zahvalio Patrijarhu i drugim pravoslavnim velikodostojnicima na primljenim čestitkama za Božić i Novu godinu te je uputio čestitku episkopu dalmatinskom Nikodimu, episkopu pakračko-slavonskom Jovanu, episkopu niškom Arseniju i protojereju-stavroforu Makedonske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj Kirku Velinskom.
U Duhovnom centru Kćeri Božje ljubavi u zagrebačkoj Granešini, u utorak, 4. siječnja, započelo je slavlje XXI. (izvanrednog) provincijalnog kapitula Provincije Božje providnosti Družbe Kćeri Božje ljubavi na temu Provincijalni direktorij i njegova uloga na putu našega posvećenja.
Neka ih, po zagovoru Službenice Božje Majke Franziske Lechner i blaženih Drinskih mučenica, u njihovom radu vodi i prati Duh Sveti – navodi se u nakani objavljenoj na mrežnim stranicama Družbe kćeri Božje ljubavi.
Prvi ovogodišnji broj Glasa Koncila, pripremljen za nedjelju, 9. siječnja, otvara se Papinim pozivom na pobjedu nad demografskom zimom. Papin poziv upućen je na blagdan Svete Obitelji u posebnom pismu supružnicima diljem svijeta u povodu Godine obitelji.
Glavni urednik Branimir Stanić u komentaru piše o novogodišnjoj gramatici. Pred Hrvatskom se nalazi zahtjevna godina koja osim što ne dolazi čista od dugova iz prethodnih godina, dobiva nove izazove, pogotovo preko istaknutih strateških ciljeva – ulaska u schengenski prostor i u eurozonu. Ostvarenje tih dvaju ciljeva međutim ne treba uzeti zdravo za gotovo, kao da će se u njih jednostavno uskočiti – piše Stanić te dodaje: Slikovito rečeno, problem je što i u političkom govoru i političkom vođenju u Hrvatskoj preteže gramatički oblik futura I. kojim se u hrvatskom jeziku jednostavno može izreći ono što se želi ostvariti u budućnosti, a premalo se rabi futur II. koji je za život građana možda i važniji.
